PREGOVORI Vlade i sindikata državnih i javnih službi o kolektivnom ugovoru i dalje traju, a dogovor oko povećanja plaća za iduću godinu još nije postignut.

Dok Vlada ističe kako je njihova ponuda značajan financijski iskorak, sindikati poručuju da traže dostojanstvenu plaću za dostojanstven život, a o temi se raspravljalo u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog".

Vladina ponuda na stolu

Posljednja ponuda s kojom je Vlada izašla pred pregovaračke odbore je rast osnovice na 1015 eura, potvrdila je Anita Zirdum, v.d. ravnateljica Uprave za rad Ministarstva rada.

"Svi trebaju biti svjesni da je to veliki iznos", izjavila je Zirdum. Dodala je kako su iz fokusa javnosti izašla i druga prava o kojima je postignut dogovor. "Prošle smo godine dogovorili sa sindikatima dodatak za prehranu koji bi iznosio 30 eura mjesečno. Mislim da su iz fokusa javnosti izašla dva dodatna prava, a to je naknada za novorođeno dijete i povećanje terenskog dodatka", podsjetila je.

Sindikati traže više

Sindikati, međutim, nisu zadovoljni. Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara, istaknula je kako javne službe imaju jasna očekivanja. "Naš stav je bio povećanje osnovice od 01. siječnja 4 posto i od 1. rujna 4 posto, a topli obrok smo tražili od 01. siječnja 60 eura", rekla je Prašnjak.

Naglasila je kako se mora razmišljati o zadržavanju stručnjaka u sustavu, koje je Hrvatska školovala, umjesto da ih se kao gotov kadar besplatno šalje u inozemstvo.

S druge strane, Zdravko Lončar, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, kazao je kako ga "fascinira zašto nismo spremni pregovarati o članku koji određuje precizno kako se pregovara o osnovici". Istaknuo je da oni s najnižim primanjima u državnim službama najviše osjećaju inflaciju.

Fiskalna održivost i troškovi života

Iz Vlade poručuju da zahtjevi sindikata nisu financijski održivi. Zirdum je naglasila kako se odluka o povećanju donosi na temelju realnih brojki, a ne želja. "Zahtjev sindikata 4 plus 4 nije fiskalno izvediv", rekla je, dodavši da se sredstva moraju rasporediti kako bi cjelokupna javna usluga, od mirovina do prehrane djece, bila osigurana.

Podsjetila je i na preporuku MMF-a da Vlada treba ograničiti rast plaća u javnom sektoru. Anica Prašnjak na to odgovara kako se ne može uspoređivati Hrvatsku sa zemljama koje su imale daleko veći rast plaća.

"Ne može se nas uspoređivati sa zemljama koje su imale porast plaće daleko veći od našeg", istaknula je, dodajući da su cijene hrane u Hrvatskoj kao u nekim europskim zemljama gdje su plaće i po nekoliko tisuća eura. Iako se u pregovorima uvijek ide na kompromis, Prašnjak zaključuje da je cilj jasan: "mora se gledati da imamo dostojanstvenu plaću za dostojanstveni život."