GLAVNI tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin je gostujući na HRT-u govorio o tome što će se dogoditi s plaćama i mirovinama te hoće li se cijene stabilizirati.

Ažurirani podaci na vladinoj stranici za praćenje kretanja cijena proizvoda u trgovačkim lancima pokazuju da je potrošačka košarica jeftinija dva posto u odnosu na prosinac. Kroflin se osvrnuo na vladinu stranicu.

"Mi smo cijelu prošlu godinu imali iskustvo gdje ste iz tjedna u tjedan mogli pratiti neki rast cijene. Išli ste u trgovinu i vidjeli ste svaki put neko povećanje, a ova stranica prati cijene u odnosu na 31. 12.

Ne uzima u obzir što se događalo u toj cijeloj godini gdje smo zapravo imali rekordni rast cijena još tamo od stabilizacijskog programa. I ako je došlo do nekog pada cijena ne možete to odmah osjetiti", rekao je Kroflin za HRT.

"Vlada se nije pripremila na rast cijena i nije unaprijed postavila pravila igre"

Sindikalist ističe da se u aplikaciji za praćenje cijena u obzir uzima samo određeni broj proizvoda. Navodi da ljudi kupuju proizvode i na nekim drugim mjestima gdje su usluge također rasle.

"Treba vidjeti na koji način su ti podaci uopće prikupljeni, na kojem uzorku, jesu li sve geografske cjeline u Hrvatskoj obuhvaćene i to je jedno pitanje koliko je taj podatak zapravo kvalitetan. Cijene su rasle cijelu prošlu godinu i to je činjenica koje je neosporiva.

U prelasku s kune na euro bilo je zaokruživanja i to je bilo neizbježno, a ljudi su iskoristili priliku. Problem je što se vlada nije pripremila na takvu situaciju i unaprijed nije postavila pravila igre", kaže Kroflin.

"Praćenje cijena ima smisla, ali je uvedeno prekasno"

"Alat za praćenje cijena ima smisla, ali je uveden prekasno. Uvođenje eura može imati makroekonomske posljedice. Sada u ovom trenutku možda osjećamo neke pozitivne efekte u smislu cijene zaduživanja.

Međutim, kada imate recesiju imate pritisak na to da vam raste deficit, da država uskače i pomaže gospodarstvu, pomaže građanima, a euro vas tu na neki način sputava.

Mi nismo sustavno pripremili našu ekonomiju i digli njenu konkurentnost na primjerenu razinu da bi naši poslodavci mogli svojim proizvodima osiguravati tržište na zajedničkom europskom tržištu", komentirao je Kroflin negativne strane uvođenja eura.

Sindikalist je stekao dojam da je više bilo bitno kako će izgledati novčanice i kovanice eura i kakvi će biti promotivni spotovi za euro, a da se malo govorilo o potencijalnim negativnim posljedicama uvođenja eura. "Za njih se nismo pripremili", rekao je.

"Inflacija udarila najsiromašnije slojeve građana"

Kroflin je komentirao inflaciju pa rekao da je ona pogodila najranjivije slojeve društva. "Najsiromašniji slojevi građana najviše troše na egzistencijalne proizvode, hranu, stanovanje, energiju, a činjenica je da su ti proizvodi i usluge najviše porasli.

Ako je inflacija nešto uzrokovala, onda je to udar na taj sloj građana, umirovljenike, ljude s minimalnom plaćom, one koji imaju tek nešto iznad minimalne plaće. Siromaštvo i nejednakost će dosta rasti zbog inflacijske krize i tu je bitna uloga države. 

Ako rastu cijene proizvoda, raste i prihod državnog proračuna. Mjere protiv inflatornog pritiska nisu dovoljne. Ono što vlada treba je napraviti iskorak plaća u ovoj godini i po pitanju pravednijeg podešavanja poreznog opterećenja. Mi već desetak godina ne možemo uvesti porez na nekretnine, a ako sada nije trenutak, ne znam kada će biti", rekao je Kroflin gostujući na HRT-u.