MLADEN Novosel, šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, govorio je za N1 o novim vladinim mjerama za povećanje plaća.

"Mi smo intenzivirali pregovore otkad je inflacija dobila zamah, na razini javnog i privatnog i državnog sektora. Oko 10 do 12 posto u prosjeku se uspijevalo ispregovarati povećanje bruto plaće u oba sektora. Vlada nam je učinila medvjeđu uslugu zadnjim mjerama, kad je poslodavcima omogućila isplatu neoporezivog dijela od 7 i pol tisuća kuna za bolje rezultate rada.

Samim time nam je onemogućila kolektivno pregovaranje za povećanje plaće jer poslodavci idu linijom manjeg otpora. Nastoje dati više novca radniku kroz neoporezivi dio, ali radnik na taj dio nema doprinosa, smanjuje mu se mirovina koju će imati sutra.

Tu je i pitanje zdravstva koje država mora podmirivati. U konačnici, i umirovljenici očekuju veće mirovine putem generacijske solidarnosti, ali postavlja se pitanje kakve će biti te mirovine i hoćemo li doći u kolaps zdravstva", kaže sindikalist za N1.

"Štrajk u Čistoći je bio primjer kako se sindikalnom borbom može doći do većih plaća, ali to je teže u privatnom sektoru"

"Moramo promijeniti paradigmu da je pitanje profita pravo poslodavca, to je legitimno, ali taj odnos između uloženog rada radnika i dobiti poslodavca je ogroman. Udio rada se mora staviti u dio profita. Ne možemo govoriti da će Hrvatska biti konkurentna zemlja na tržištu radne snage s ovakvim cijenama rada.

Plaće su rasle, ali cijena rada je najniža od zemalja eurozone. Štrajk u Čistoći je bio primjer kako se putem radničke sindikalne borbe može doći do većih plaća, ali to je puno teže provoditi u privatnom sektoru", rekao je Novosel.

Osvrnuo se i na prosvjede radnika digitalnih platformi. "Tu govorimo o prekarnom radu. Sve se svodi na to da se smanjuje sigurnost zapošljavanja i radnog odnosa , a s druge strane izvlačenja što većeg profita. Tako tjeramo radnike iz Hrvatske van", kaže.

"Vlada je izgubila bitku s trgovcima i povećanjem cijena"

Novosel je komentirao i novi vladin paket mjera. "Ovim geopolitičkim preslagivanjima zbog rata u Ukrajini, ali i općenito tokova plina i nafte, EU je preuzela odgovornost na sebe da svojim građanima mora subvencionirati cijenu energenata. Povećana cijena energenata je generirala inflaciju.

Naša je vlada definitivno izgubila bitku s trgovcima i kontrolu povećanja cijena. Zatim je krenuo i lov u mutnom kod prelaska na euro. Vlada sad nema druge nego da i nadalje građanima osigura prihvatljivu cijenu za struju plin i naftu.

Da nastavi pomagati najugroženijem sloju društva. Krizu je proizvela politika i tu vlada ima odgovornost pomoći svima kako ne bi došlo do kolapsa", rekao je sindikalist Novosel za N1.