PREDSJEDNIK Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever gostovao je danas na televiziji N1 gdje je rekao da je vlada u neregistriranom životnom partnerstvu s poslodavcima.

Progovorio je i o očuvanju radnih mjesta za koje kaže da su se oni koji nemaju za život zbog krize našli uz bok onima koji itekako imaju pričuva pa predlaže da se država upiše u vlasništvo tih velikih poslovnih sustava i omogući im da vrate novac kad dođu bolja vremena.

"Radnici su samo transfer"

Sever je ispričao kako su radnici samo transfer preko kojeg su sredstva išla poslodavcima i mjera Očuvanje radnih mjesta je prvenstveno potpora poslodavcima.

"Dio radnika nije dobio više od onog što je dala država, na dio njih je poslodavac vršio pritisak potpisivanjem aneksa ugovora o radu i smanjenju plaće. Sada imamo zavezano gospodarstvo koje se polako odvezuje, ali radnici su i dalje čvrsto zavezani niskim primanjima zbog kojih su odlazili van. Kada kriza jednom prestane, opet će odlaziti van. Već smo imali jedan egzodus i bojim se da će jedan takav model potpore poslodavcima natjerati radnike da idu van", kaže Sever.

Misli da će naši radnici opet biti privučeni vani

Rekao je i kako misli da će velike zapadne ekonomije trebati velik broj ljudi kada se gospodarstva oporave i to će odvući naše radnike van, ako ne ove jeseni, onda već na proljeće 2021.

Dodaje i kako su očekivali da će HUP tražiti izmjene Zakona o radu.

"Jasno nam je da su poslodavci tihi partner vlade. Očito je da je ova vlada čvrsto stala uz interese poduzetnika i poslodavaca, a uz radnike stane tek pred izbore", rekao je i dodao kako im nisu  vjerovali da će prikupljati potpise za referendum o mirovinskoj reformi usred kampanje za EU izbore pa su vladajući izgubili jedan mandat.

Kaže da su male plaće glavni problem u Hrvatskoj

Osim toga, rekao je i kako su male plaće i nesigurnost radnog mjesta glavni problem u Hrvatskoj. Kaže da nije riječ o socijalnom partnerstvu, nego neregistriranom životnom partnerstvu vlade i poslodavaca.

"Država daje potpore bez ikakvih obveza za povrat. Za velike sustave koji su dobili po nekoliko milijuna kuna pomoći države samo za ožujak, država se treba upisati u njihovo vlasništvo i pružiti im mogućnost da u boljim danima to vrate. Oni su prije govorili - država je višak, teret, previše nas opterećuje porezima, doprinosima, neporeznim davanjima, a sada kada su se našli u krizi, sada više nije njihova dobit, nego je gubitak cijelog društva i traže pomoć države. Kada bude bolje opet će dobit biti samo njihova, a ovo što je država pomogla to će negdje nestati", kaže Sever za N1.

Dodao je i da su se zbog brzopletosti države mali poduzetnici, mikropoduzetnici i obrtnici koji nemaju od čega preživjeti sada našli uz bok s velikim hotelskim društvima, odvjetničkim uredima itd., koji imaju izdašne pričuve.

Kaže i da ima primjera poduzetnika koji su ostvarili potporu tako da su uskladili stanje na računima u odnosu na godinu prije, dogovorili odgodu uplata dužnika, osnovali j.d.o.o. pa tu nastavili poslovanje kako bi prikazali da imaju gubitke.

"Koliko je neki estradni umjetnik zaradio za Novu godinu, koliko neko veliko odvjetničko društvo ili hotelski lanac ima zaradu u minuloj godini?" zapitao se.