KRIZA bankarskog sektora u SAD-u još uvijek se širi. Nakon Silicon Valley Banka (SVB) i Signature Banka, propao je i First Republic Bank. Iako se ne radi o velikim bankama za pojmove SAD-a, nego o tzv. regionalnim bankama, nedavni bankroti jedni su od najvećih u povijesti.

Silicon Valley Bank je druga najveća banka koja je ikad bankrotirala u SAD-u, Signature Bank je treća najveća, a First Republic Bank četvrta. Ukupna imovina tih banaka iznosila je 548.5 milijardi dolara, što je više nego ukupna imovina banaka koje su propale 2008. Za usporedbu, tri najveće su krajem 2022. imale ukupnu imovinu od 7.387 milijardi dolara.

Iako propale banke predstavljaju mali dio ukupne imovine svih banaka u SAD-u, koja iznosi 30 bilijuna dolara, postoji opasnost od širenja krize. Nije problem samo u tome jesu li banke financijski održive nego i hoće li se stvoriti panika u kojoj će klijenti povlačiti svoj novac stvarajući seriju "juriša na banke".

Tri bankrota banaka u dva mjeseca

Nije prošlo ni dva mjeseca od prvog bankrota (SVB), a već je bankrotirala treća banka ove godine, First Republican Bank (FRB). Ali ovaj put je "uskočila" najveća banka u SAD-u JPMorgan Chase kupivši većinu imovine posljednje posrnule banke nakon što je regulatorno tijelo SAD-a preuzelo kontrolu.

"Naše vlasti su pozvale nas i druge da se uključimo, što smo i učinili", rekao je u izjavi izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon i dodao: "Ova akvizicija općenito skromno koristi našoj tvrtki, pridonosi dioničarima, pomaže u daljnjem unaprjeđenju naše strategije i komplementarna je našem postojećem modelu poslovanja."

Prema neslužbenim izvorima, interes za kupnju posrnule banke je bio velik, što je signal da velike banke u SAD-u ipak nisu u tolikim problemima. 84 poslovnice nekadašnjeg First Republican Banka su nakon preuzimanja ponovno otvorene, a oni koji su držali novac na računu te banke mogli su ga podići.

Iako se znalo da je First Republican (FRC) u problemima, očekivalo se da će izbjeći sudbinu SVB-a i Signaturea, dvije banke koje su bankrotirale sredinom ožujka. No početkom zadnjeg tjedna u travnju ta banka je objavila da je iz nje povučeno više od 100 milijuna dolara depozita, što je izazvalo paniku na tržištu.

Zadnja banka koja je bankrotirala bila je orijentirana na bogate. I Zuckerberg je poslovao s njom

Pad cijene već je bio počeo dok su propadale Silicon Valley Bank i Signature Bank spustivši se s više od 120 dolara po dionici krajem veljače na tek 12-14 dolara tijekom ožujka i travnja. Rasprodaja je bila toliko velika da je burza u New Yorku nekoliko puta morala zaustaviti trgovanje pri cijeni dionice od 3.51 dolar.

Kriza je nastavljena kada je objavljeno da će u tu banku 11 najvećih banaka u SAD-u investirati 30 milijuna dolara kako bi se spriječio bankrot. No to nije umirilo investitore, posebno nakon što je kreditna agencija S&P smanjila rejting banke, pa je počela velika rasprodaja dionica.

Tada je banka bankrotirala, odnosno upravljanje nad njom je preuzelo državno regulatorno tijelo. U odnosu na isti dan prošle godine dionice su izgubile 97 posto vrijednosti.

Sama banka je bila poznata kao banka bogatih, kojima je nudila niske kamatne stope i druge pogodnosti. To je na kraju i dovelo do kraha banke jer je prosječni klijent držao nekoliko puta više novca od sume za koju država garantira da će je vratiti u slučaju propasti banke, koja iznosi 250 tisuća dolara. Kada su se pojavile vijesti da je banka u problemima, bogati klijenti počeli su masovno povlačiti svoj novac, više od 100 milijuna dolara od početka godine.

Jedan od klijenata je bio i Mark Zuckerberg, koji je upravo u First Republican Banku 2012. podigao kredit na 30 godina za kupnju 5.95 milijuna dolara vrijedne nekretnine u Kaliforniji, uz kamatu od samo 1.05 posto.

Ista situacija kao 2008.?

Mnoge situacija podsjeća na financijsku krizu 2008. Sličnost je u tome što se očekuje da problemi koji su nastali na financijskim tržištima dovedu do problema u poslovanju u cijelom gospodarstvu, rasta nezaposlenosti, pada BDP-a i drugih negativnih posljedica opće ekonomske krize.

No situacija nije ista jer postoje značajne razlike u uzrocima. Sadašnja bankarska kriza je uzrokovana povijesno niskim kamatnim stopama središnje banke FED u prijašnjim razdobljima, pojavom inflacije i, posljedično, podizanjem referentnih kamatnih stopa da bi se borilo protiv inflacije.

Neke banke su pokupovale obveznice u vrijeme pandemijskih 2020. i 2021., a kada je FED počeo podizati kamatne stope u 2022., neke od njih bile su prisiljene prodavati te obveznice s gubitkom jer su njihovi klijenti počeli masovno povlačiti svoja sredstva s računa u bankama.

To se dogodilo Silicon Valley Banku, čiji se odjel financijskog rizika nije osigurao od rasta kamatnih stopa i moguće potrebe za se prodaju državne obveznice (dapače, i ona osiguranja koja su postojala je ukidao). Zbog velikog vala otkaza i pada prihoda u tehnološkom sektoru tijekom 2022., što je opet posljedica prenapuhanosti sektora u vrijeme pandemije, mnogi klijenti su počeli povlačiti svoj novac.

Kada su se pojavile vijesti da banka prodaje obveznice s gubitkom da bi pokrila isplatu uloga klijenata, naslijedio je tzv. juriš na banku. Klijenti su počeli tražiti svoj novac, a SVB je, da bi mogao ispuniti zahtjeve, počeo prodavati još obveznica s gubitkom. To je samo ubrzalo kolaps i banka je bankrotirala praktički u 48 sati.

Slična stvar se događala sa Signature Bankom, samo što njegova Ahilova peta nije bio IT sektor, nego tržište kriptovaluta. U trećoj banci First Republican Bank bogati su klijenti zbog panike povukli preko 100 milijuna dolara svojih depozita od početka godine i tako doveli banku do bankrota.

Korijen problema seže u vrijeme pandemije

Korijen problema je kriva monetarna politika vođena za vrijeme pandemije, odnosno "upumpavanje" novca u sustav da bi se burze i financijski sektor održali u vrijeme lockdowna i ostalih restrikcija. To je za burze funkcioniralo i predobro jer su za vrijeme pandemije ostvarivale rekordne prinose unatoč tome što su veliki dijelovi gospodarstva drastično usporili.

Kasnije je serija događaja ("ispuhivanje" IT sektora, bankroti kriptokompanija, borba protiv inflacije) dovela do prvog juriša na banku (SVB), pa drugog (Signature) i trećeg (FRB).

Korijen problema 2008. bio je kompliciraniji od jednostavnog juriša na banke - loši nekretninski krediti koji su se pakirali u kompleksnoj i polulegalnoj mreži raznih derivata da bi se sakrila njihova stvarna rizičnost, sve dok naglo nije puknuo nekretninski balon, drastično pala cijena nekretnina, a time i vrijednost derivata nastalih iz nekretninskih zajmova.

Kaos se brzo proširio cijelim financijskim sektorom i bilo ga je teško locirati. Čak u početku nije bilo jasno što se zaista događa i tek kasnije su pronađeni pravi uzroci problema.

Osim što je danas uzrok problema puno jednostavniji i jasniji, od 2008. su uvedene mnoge regulacije koje su sustav učinile stabilnijim. Da i nisu, današnja bankarska kriza ima jednostavne i vidljive uzroke, što nije bio slučaj 2008.

Masovno se povlači novac iz banaka u SAD-u

To ne znači da se sadašnja bankarska kriza ne može pogoršati, samo da negativan utjecaj na ostatak gospodarstva neće biti toliko oštar kao 2008. Procjenjuje se da su banke u SAD-u od početka godine izgubile jedan trilijun dolara depozita, tj. da su njihovi klijenti povukli toliki iznos s računa. Uglavnom su pogođene regionalne banke, kao što su tri koje su do sada bankrotirale.

Velike banke nisu u riziku, ali i do dvjestotinjak srednjih i manjih banaka jako je izloženo sličnim rizicima kao što su oni koji su doveli do kolapsa SVB-a, Signaturea i FRB-a. Te banke ne čine velik dio ukupne imovine bankarskog sektora, ali bi val propadanja izazvao širenje panike. Panika može dovesti do novih "juriša na banke", a to može srušiti i one najveće.

Efekti bankarske krize vjerojatno neće ostati lokalizirani u samo jednom sektoru pa su se prognoze vjerojatnosti izbijanje recesije povećale. Središnja banka FED je ipak optimističnija iako naglašava da se situacija na bankarskom tržištu može negativno odraziti na ostatak gospodarstva.

"Bankarski sustav SAD-a je zdrav i otporan. Nedavni razvoj događaja (pri čemu se misli na bankrote banaka) vjerojatno će rezultirati strožim kreditnim uvjetima za kućanstva i poduzeća te utjecati na gospodarsku aktivnost, zapošljavanje i inflaciju", piše u zajedničkoj izjavi čelnika FED-a od 22. ožujka.

Većina aktera smatra da se kriza neće širiti, ne treba stvarati paniku

Treća banka, First Republican, bankrotirala je ubrzo nakon toga. 1. svibnja je objavljeno da je stavljena pod nadzor državnog regulatora, što je praktički objava bankrota. No ubrzo ju je kupio JPMorgan Chase pa nije propao novac u banci. Dodatno, nije bilo državnog troška spašavanja.

Do trenutka bankrota bilo je sigurno da će središnja banka FED nastaviti s podizanjem kamatne stope, što je glavni instrument borbe protiv inflacije. Kako je postalo jasno da se bankarska kriza širi, neki analitičari javno su zagovarali da FED stane s podizanjem kamatnih stopa kako bi se sačuvala stabilnost bankarskog sektora.

Očito su regionalne banke jako izložene državnim obveznicama, čija cijena pada kako rastu kamatne stope. Ako te banke budu morale prodavati obveznice prije dospijeća zbog novog "juriša na banke", stvarat će gubitke.

Već 3. svibnja održan je novi sastanak FED-a, ali odluka o tome kako je borba protiv inflacije prioritet nije se promijenila. Kamatne stope su podignute za novih 0.25 postotnih bodova i tako je zanemaren rizik koji ta politika predstavlja bankama. "Bankarski sustav SAD-a je čvrst i otporan", navodi FED u svom izvješću.

Stoga za sada prevladava konsenzus između analitičara, investitora, FED-a i državnog regulatora da se trenutna kriza fundamentalno razlikuje od financijske krize koja je pokrenula lavinu opće ekonomske krize 2008.

No svi su svjesni da su regionalne banke u doba pandemije nakupovale puno državnih obveznica, što je bila politika koju je vodio FED s ciljem očuvanja stabilnosti financijskog sektora. Podizanje kamatne stope 2022. i 2023. s ciljem borbe protiv inflacije bankama nije problem po sebi, ali može postati problem ako klijenti počnu povlačiti svoj novac. Da bi pokrile isplate, banke moraju prodavati državne obveznice s gubitkom. To je dovelo do bankrota tri banke do sada, a svi se nadaju da je to kraj širenja panike.