DIREKTORICA Hrvatske udruge banaka Tamara Perko za HRT je govorila o tome trebaju li zbog vijesti o teškoćama u kojima su se prošlih par dana našle neke svjetske banke biti zabrinuti i građani Hrvatske.

Perko je upitana osjećaju li sistemske banke u eurozoni posljedice sloma američke banke i problema u švicarskoj banci Credit Suisse te što je s hrvatskim bankama koje su u stranom vlasništvu.

"Nema zabrinjavajućih vijesti što se tiče hrvatskih banaka. One su vrlo stabilne, koeficijenti adekvatnosti kapitala su na razini od 24.6 posto, minimalni regulatorni zahtjev je na razini 10%, dok je prosjek u EU 18.9 posto. Dakle, hrvatske banke su čak i iznad europskog prosjeka što se tiče ovog pokazatelja.

Što se tiče koeficijenta likvidnosti, hrvatske banke su na razini od 242 posto, dok je prosjek EU 162 posto. Možemo vidjeti da su hrvatske banke najstabilnije u ovom trenutku u povijesti hrvatskog bankarstva", kazala je Perko za HRT.

"Propast banaka u SAD-u i problemi Credit Suissea su neusporedive priče s Hrvatskom"

"Što se tiče propasti banaka u Americi i problema s Credit Suisseom u Švicarskoj, to su, rekla bih, neusporedive priče s Hrvatskom. To su sasvim drugačiji poslovni modeli banaka i druge regulative", govori Perko.

Na pitanje može li se apsolutno isključiti da bi se nekakav domino-efekt mogao dogoditi i u eurozoni jer svijet financija povlači poteze i šalje upozorenja, Perko odgovara kako ovakve probleme nikada ne treba shvatiti olako.

"No, kao što je rekla i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, situacije se promatraju, ali zasad nema razloga za zabrinutost što se tiče EU", istaknula je Perko.

"Osjećamo se svi puno sigurnije ako su naši koeficijenti likvidnosti iznad prosjeka"

Kapitaliziranost hrvatskih banaka je iznad prosjeka EU, ali je li dobro da toliko novca stoji na računu u bankama? Perko odgovara kako je to djelomično i efekt uvođenja eura.

"Sama ta likvidnost je djelomično i rezultat toga što smo mi sad prešli na euro, pa se i ekstralikvidnost slila u bankarski sustav zbog konverzije iz kune u euro.

Dobro je da su banke likvidne, to je uvijek dobro što se banaka tiče, ne vidim tu pretjerane negative, pogotovo sada kada dolaze negativne vijesti s drugih tržišta. Mislim da se osjećamo svi puno sigurnije ako su naši koeficijenti likvidnosti iznad prosjeka", kaže direktorica Hrvatske udruge banaka.

Niska stopa kamata na štednju u Hrvatskoj

Kamate na štednju su u Hrvatskoj jako male i najniže u EU, što znači da građani nemaju neki veliki benefit za pozamašne depozite na bankovnim računima. U Hrvatskoj je kamata na štednju samo 0.14 posto, a prosjek EU je 1.64 posto.

Preko dva posto imaju Francuska i Italija. Na pitanje zašto hrvatske banke imaju tako malu kamatu kada se radi o oročenim depozitima, Perko ističe kako je to stvar ponude. 

"U sustav se slila velika likvidnost kao rezultat uvođenja eura, a i smanjili su se regulatorni zahtjevi u sustavu tako da se i zbog toga oslobodila velika likvidnost. S druge strane moram naglasiti da imamo i najmanje kamatne stope na kredite u EU.

Dakle, nije da imamo najmanje kamatne stope na štedne depozite a da to ne prati i druga strana. Apsolutno imamo nekakvu ravnotežu s aktivnim i pasivnim kamatnim stopama", kaže.

Budućnost kamatnih stopa u Hrvatskoj

Perko se osvrnula na budućnost kamatnih stopa na kredite što se tiče i gospodarstva i građana, pošto je Europska središnja banka (ECB) opet digla ključne kamatne stope kako bi se izborila s inflacijom koja usporava, ali je i dalje visoka. Perko kaže kako je to vrlo specifična situacija.

"U sedmom mjesecu prošle godine nakon dugog vremena prvo podizanje kamatnih stopa, prešli smo iz minusa na nulu. Zatim imamo četiri podizanja kamatnih stopa u 2022. godini, a u ovoj godini već dva podizanja kamatnih stopa. Kad sve to zbrojimo, ukupno su se kamatne stope podignule 3.5 posto u razdoblju manjem od godinu dana.

Naši zahtjevi za kreditima što se tiče poduzeća su i dalje u rastu zato što imamo najniže kamatne stope na tržištu Europe. One su još na nižoj razini djelomično opet kao efekt uvođenja eura, gdje se slila snažna likvidnost i gdje banke nisu odmah prelile rast kamatnih stopa u istom omjeru na gospodarstvo.

Kod nas su kamatne stope rasle blažim tempom nego u ostatku eurozone. Sigurno će se to u nekom trenutku nivelirati, no rastu blaže", rekla je Perko za HRT.