GLAVNI tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres kritizirao je države svijeta zbog njihovog neuspjeha da ograniče zatopljavanje na 1,5 stupnjeva Celzijevih, dok se svjetski čelnici okupljaju na summitu u Brazilu uoči klimatske konferencije COP30 u amazonskom gradu Belemu.

Znanstvenici su potvrdili da će svijet premašiti granicu od 1,5 Celzijevih stupnjeva oko 2030., što bi moglo dovesti do nepopravljivih posljedica.

"Previše korporacija ostvaruje rekordne profite od klimatske devastacije, pri čemu se milijarde troše na lobiranje, obmanu javnosti i opstruiranje napretka", rekao je Guterres u svom govoru.

"Previše vođa je i dalje zarobljeno tim utaborenim interesima".

Zemlje svijeta troše oko bilijun dolara svake godine na fosilna goriva. Čelnici imaju dva jasna izbora, rekao je Guterres: "Možemo odabrati da vodimo ili biti odvedeni u propast".

Alarmantan niz izvanredno visokih temperatura

Konferencija COP30 predstavlja tri desetljeća svjetskih pregovora o klimi. U tom razdoblju, zemlje su djelomično smanjile predviđeni porast emisija, no nedovoljno kako bi se spriječilo ono što znanstvenici smatraju ekstremnim globalnim zatopljenjem u narednih nekoliko desetljeća.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je u izvješću objavila da će ova godina vjerojatno biti druga ili treća najtoplija ikada zabilježena, a da su prosječne temperature u kolovozu, nakon rekordne vrućine 2023. i 2024., bile 1,42 stupnja više od predindustrijskog razdoblja.

"Alarmantan niz izvanredno visokih temperatura se nastavlja", kazala je šefica WMO-a Celeste Saulo pri objavi izvješća.

Pred prostorom konferencije, koji se još uvijek gradi uoči početka summita idućeg tjedna, manja skupina domorodaca je hodala ukrug pjevajući i pozivajući na zaštitu svjetskih šuma i njihovih ljudi.

Flotila s vođama domorodaca i aktivistima koja je do konferencije trebala stići rijekama u Amazonskoj prašumi neće doći do idućeg tjedna.

Odsutnost ključnih svjetskih zagađivača

Na summitu čelnika u četvrtak i petak, oko 150 šefova država, regionalnih čelnika i međunarodnih organizacija će održati govore koji će se emitirati diljem svijeta.

Vođe četiri od pet najvećih zagađivača u svijetu, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Indije i Rusije, neće biti prisutni za razliku od čelnice Europske unije.

Američka administracija je za razliku od ostalih odlučila da neće nikoga poslati na konferenciju. Umjesto toga, glavni američki dužnosnici su u četvrtak bili u Grčkoj zajedno s predstavnicima naftne kompanije Exxon Mobil koja je potpisala nov sporazum o istraživanju podmorja radi pronalaska prirodnog plina.

Neki tvrde da će odsustvo SAD-a na konferenciji potaknuti zemlje da raspravljaju o djelovanju bez jednog aktera koji će prednjačiti.

"Bez SAD-a, zaista možemo vidjeti stvaran, multilateralan razgovor", kazao je Pedro Abramovay iz Zaklade Otvoreno društvo i bivši brazilski ministar pravosuđa u vladi predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve.

Nov prostor za multilateralizam

Lula je u četvrtak namjeravao održati bilateralne sastanke s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom nakon što se u srijedu sastao sa zamjenikom kineskog premijera i čelnicima Finske i Europske unije.

"U trenutku u kojem mnogi ljudi proglašavaju smrt multilateralizma, mislim da postoji nov prostor za multilateralizam koji nije izgrađen odozgo, od moćnih zemalja prema siromašnim zemljama", rekao je Abramovay.

Brazil se nada da će summit svjetskih vođa osigurati najmanje 10 milijardi dolara od svog ukupnog cilja koji iznosi 125 milijardi za novu inicijativu "Tropske šume zauvijek" za zaštitu svjetskih prašuma jer procjenjuje da bi to bilo dovoljno da se počnu prikupljati sredstva za konzervaciju.

Očekuje se da će Kina, Norveška i Njemačka najaviti svoje doprinose u Belemu nakon što je Brazil ponudio prvu donaciju, a njemu se pridružila Indonezija.

Međutim, Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je pomoglo osmisliti inicijativu, u srijedu je reklo da neće pomoći u financijskom smislu.