PREDSJEDNIK Udruge Glas poduzetnika (UGP) Bruno Samardžić komentirao je u Novom danu na N1 ublažavanje poreznih izmjena za paušalne obrtnike, odnos Vlade prema malim poduzetnicima, antiinflacijske mjere, zahtjeve UGP-a za uključivanje u donošenje odluka te politiku kazni prema ugostiteljima i poduzetnicima.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić najavio je u ponedjeljak da paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 eura od iduće godine neće biti povećana davanja državi.

Vlada je time ublažila prvotne najave izmjena u sklopu antiinflacijskog paketa, koje uključuju promjene u oporezivanju paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu, uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže poduzeća te ukidanje poreza na dohodak od mirovina.

Mjere sada trebaju biti upućene u javno savjetovanje, a njihova primjena predviđena je od 1. siječnja 2027. Prema novom prijedlogu, bez promjene ostaju davanja za paušalne obrtnike koji godišnje uprihode do 40.000 eura, što prema procjeni Ministarstva financija obuhvaća 83,4 posto svih paušalnih obrtnika.

UGP traži mjesto za stolom

Samardžić je rekao da udruga i dalje traži da bude uključena u donošenje odluka koje se tiču malih poduzetnika.

"Mi smo svoje odradili. Pružili ruku i pokušali se s njima dogovoriti. I jučer smo prije press-konferencije ministra Ćorića slali dopise i slat ćemo ih i dalje, i na Ministarstvo gospodarstva i financija. Dopisi su usmjereni na to da nas se uključi u daljnje korake i savjetovanja pri kreiranju politika. Tražit ćemo pravne kanale da se uključimo u priču, bit ćemo prisutni u javnosti i govorit ćemo svoju stranu priče", rekao je Samardžić.

Dodao je kako UGP smatra da treba imati svoje mjesto za stolom kada se donose odluke koje utječu na male poduzetnike. "Želimo svoje mjesto za stolom jer UGP to zaslužuje, zastupamo male poduzetnike sa specifičnim interesima koji nisu zastupljeni u javnosti", poručio je.

"Interes jedne grupe ne može doći na račun druge"

Govoreći o stavovima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske obrtničke komore (HOK), Samardžić je rekao kako razumije da velike i male poduzetnike ne zastupaju uvijek isti interesi.

"Imaju svoje funkcije, HUP ima širi raspon članova i vrlo je teško takve situacije pomiriti. Postoje konfliktni interesi velikih i malih u ekonomiji. Interes jedne grupe ne može doći na račun druge grupe", rekao je.

Dodao je kako mali poduzetnici imaju svoju bazu i da ih se mora uključiti u rasprave. "HUP ima svoju politiku i kanale, ali konačno glas imaju mali poduzetnici. Imamo preko 90.000 članova u Facebook grupama, prisutni smo na društvenim mrežama i u javnosti. Imamo legitimaciju. Mi smo resurs za sve te organizacije, resurs za Vladu. Od nas mogu dobiti puno toga", rekao je.

Istaknuo je kako je UGP Vladi dostavio analize predloženih mjera i upozoravao na moguće posljedice.

"Mi smo im dali analize njihovog paketa mjera. Bili smo vrlo argumentirani oko toga što će se dogoditi, ne samo matematički, već i s tim što će se dogoditi s ljudima. Rekli smo da će doći do toga da će ljudi instinktivno sputavati sami sebe u poslovanju ili će jednostavno prebacivati poslovanje kako ne bi prešli taj prag. Ljudima je to jako problematično", kazao je.

"Ne možete nekome dići troškove i tako smanjiti inflaciju"

Komentirajući tvrdnje Vlade da su porezne izmjene dio borbe protiv inflacije, Samardžić je rekao da u njima ne vidi antiinflacijski učinak.

"Ovo neće sniziti inflaciju u Hrvatskoj. Nazvali su ih antiinflacijskim mjerama jer ih nisu mogli nazvati proračunskim mjerama. Ja ne vidim tu ništa antiinflacijsko. Ne možete nekome dići troškove i tako smanjiti inflaciju", rekao je.

Smatra da će povećanje troškova poslovanja imati suprotan učinak. "Osobito jer je njihova teza da takav porezni teret sprječava ljude da umjesto da se zaposle odlaze u paušalne obrte. Dakle, na neki način će se destimulirati obrte kako bi ljudi ostali zaposleni, a tamo su još veći troškovi. Što je tu antiinflacijsko? Nema ničega", kazao je.

Prema njegovim riječima, riječ je o preraspodjeli poreznog tereta, a ne o mjeri koja će smanjiti cijene. "Po meni je cijela priča o tome da se napravi vrsta preraspodjele poreznog tereta. Stvar je u tome da nitko neće plaćati manje, troškovi se povećavaju", rekao je.

"Ministar gospodarstva nas ignorira dvije godine"

Samardžić je dodao kako ne smatra da je ministar financija odgovoran za širi problem odnosa prema poduzetnicima.

"Čak ne krivim ministra Ćorića zbog tog pristupa, on je ministar financija, ima jasnu zadaću, a to je da se pobrine da se te stvari izniveliraju. Nije njegov posao razmišljati o tome kako će se poduzetništvo razvijati i kako će to utjecati na poduzetnike", rekao je.

Dodao je da tu odgovornost vidi u Ministarstvu gospodarstva. "Onaj tko bi trebao razmišljati o toj temi je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. On nas ignorira. Dvije godine nas nije primio, iako smo mu slali razne dopise. Mi nemamo ministra gospodarstva koji se interesira za male poduzetnike", rekao je.

"Model mora biti linearan, jednostavan i pošten"

Komentirajući odluku da se za najveći broj paušalnih obrtnika davanja neće mijenjati, Samardžić je rekao da problem vidi u samom modelu oporezivanja.

"Jednima smo žabama u loncu smanjili temperaturu, drugima povećali, pa ćemo je kasnije povećati i ovima. Jer inflacija te tjera iz jednog lonca u drugi s vremenom. Sam model je problem, to da netko mora razmišljati hoće li platiti 3000 eura više ili manje ako izda ovu fakturu, suludo je", rekao je.

"Moramo razmišljati o tome da model bude linearan, jednostavan i pošten", dodao je. Na pitanje što je s dosadašnjim zahtjevima UGP-a, Samardžić je odgovorio da se, prema njegovu mišljenju, nije dogodila konkretna promjena.

"Ništa se konkretno nije dogodilo po tom pitanju, dobili smo dopis natrag iz Ministarstva financija i vidimo rezultat toga. Nećemo stati na ovome, osobito nakon što se dogodilo s ugostiteljima i određenim kaznama. Nezadovoljstvo raste", rekao je.

"Pripremamo prosvjed"

Najavio je i daljnje aktivnosti udruge. "Mi to nezadovoljstvo kanaliziramo, govorimo ono što čujemo od ljudi na terenu. Moram reći, ova jesen će biti zanimljiva i mi se pripremamo za prosvjed. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati. Nas se mora čuti, moramo se izboriti za svoja prava. Vrijeme je da ljudi koji uplaćuju u proračun za svoj novac zatraže više", kazao je.

O zatvaranju lokala u Šibeniku: Ne možemo se prema ljudima ponašati kao da su Al Capone

Osvrnuo se i na slučajeve zatvaranja ugostiteljskih objekata zbog manjih nepravilnosti, među kojima je i slučaj iz Šibenika, kada je objekt zatvoren zbog manjka od četiri eura u blagajni.

"Važno je da se te kazne revidiraju. Nije ista kazna za četiri eura viška u kasi i situacija kada imate ozbiljan sanitarni propust, dakle štetu za goste. Ti objekti trebali bi se zatvarati samo kada postoji opasnost za radnike i klijente", rekao je.

Smatra da se u takvim slučajevima trebaju primjenjivati drugačije sankcije. "Ako je taj objekt napravio financijsku štetu, daj mu financijsku kaznu. Ako je ponovi, podvostručuj je", poručio je.

Na tvrdnju da neki poduzetnici eventualne kazne uračunavaju u poslovni model, Samardžić je odgovorio da se takve situacije trebaju rješavati kroz financijske kazne, a ne zatvaranjem objekata. "Onda oni to ukalkuliraju, Porezna neka uzme svoj dio, kao što pokušava ovdje, i svima dobro. Moramo se naučiti ekonomiji, ne treba kažnjavati one koji pokušavaju raditi", rekao je.

Dodao je da se prema poduzetnicima ne smije stvarati neprijateljska atmosfera. "Ne možemo se ponašati prema ljudima kao da su Al Capone. Znam ja što je on napravio, pa ću ga za četiri eura zatvoriti? Isto kao što Capone nije pao na kriminalu, već na porezu. Što smo mi svi Al Capone? Ne možemo tako funkcionirati, mora postojati drugačiji model", rekao je.

"Ima puno slučajeva gdje su inspektori provocirali prekršaj"

Samardžić je na kraju upozorio na nepovjerenje koje, kako tvrdi, postoji između inspekcija i poduzetnika.

"Ima puno slučajeva gdje su inspektori provocirali prekršaj. Dođu u lokal i kažu: 'Ajde donesi nam stol, znamo da je završilo, ali bi nam dao popiti piće.' Je li to dobar pristup?", upitao je.

"Tu se stvara veliko nepovjerenje i psihoza u našem gospodarstvu, čega se trebamo riješiti. Treba početi razmišljati o tome da atmosfera bude partnerska, a ne neprijateljska", zaključio je Samardžić.