RAVNATELJ KBC-a Split Julije Meštrović zabranio je medicinskim sestrama, tehničarima i primaljama da sporazumno raskinu ugovor o radu. Točnije, ako daju otkaz, neće imati pravo na otpremninu. Bolnica im neće dati dopuštenje da u dogovoru s njima napuste radno mjesto.

To je potpisano u odluci koju je Meštrović donio prošli petak, 7. listopada. Kao opravdanje za nesvakidašnji potez navodi da u ustanovi nedostaje kadra. 

"Zabranjuje se sklapanje sporazuma o prestanku radnog odnosa osim u slučaju potrebe sklapanja istog zbog odlaska u mirovinu kao i u slučaju davanja suglasnosti poslodavca za prelazak radnika iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu ili Zavod", navodi se u odluci. U drugoj stavki piše da se zabrana odnosi na medicinske sestre i tehničare (SSS i VŠS) te na primalje (SSS, VŠS). 

Ravnatelj kao razlog navodi bolovanje i nedostatak kadra 

Ravnatelj Meštrović uz odluku je dodao i obrazloženje: 

"Obzirom na trenutno tešku kadrovsku situaciju odnosno na kroničan nedostatak medicinskih sestara/tehničara (SSS i VŠS) i primalja (SSS i VŠS) i to poradi velike stope bolovanja kao i poradi nedostatka rečenog kadra na tržištu rada valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke." 

Samo dan prije donošenja odluke raspisao je natječaj za prijem u radni odnos, kojim KBC Split traži 83 medicinske sestre ili tehničara, od čega 36 za rad na neodređeno vrijeme, a 47 za rad na određeno vrijeme. 

Bolnicu kojoj gravitira čitava Dalmacija upitali smo zašto je donesena odluka da se djelatnicima zabrani sporazumni raskid ugovora o radu i na čemu je utemeljena. 

KBC Split: Nedostaje nam 595 medicinskih sestara, tehničara i primalja 

"KBC Split je dužan pacijentima pružati najbolju moguću kvalitetu zdravstvene skrbi. Prema Pravilniku o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ovom trenutku u KBC-u Split nedostaju 352 srednje medicinske sestre i 243 prvostupnice sestrinstva, ukupno 595 medicinskih sestara/tehničara i primalja. Istodobno u cijeloj Hrvatskoj nedostaje medicinskih sestara, a naši natječaji za prijem su stalno otvoreni. U opisanim okolnostima je zbog organizacije službe o kojima ovisi njega i skrb o bolesnicima nemoguće raskidati radni odnos očekujući odlazak s dužnosti iz KBC-a Split u roku od nekoliko dana", odgovorili su iz Uprave KBC-a. 

"Radnik ostaje na radilištu dok se ne reorganizira služba"

Preskočili su precizirati na temelju koje zakonske odredbe su donijeli ovu odluku. Pitali smo na koji način medicinska sestra ili tehničar mogu raskinuti ugovor o radu i što ih potom očekuje? Hoće li dobiti otpremninu? Kakva su njihova prava? 

"Naravno da radnik slobodno prekida radni odnos koristeći institut otkaza o radu uz poštivanje otkaznog roka. Zbog toga je jedini motiv donošenja ove odluke da radnik ostaje na svom radilištu onoliko koliko je potrebno da se reorganizira služba radnikovim odlaskom i tako omogući kontinuitet skrbi o našim pacijentima. Ni u kom slučaju ne postoji pravo na otpremninu nego samo u slučaju kad poslodavac otkazuje ugovor o radu", odgovorili su iz KBC-a. 

Beroševo ministarstvo odbilo komentirati potez KBC-a Split

Iz Ministarstva zdravstva nisu željeli komentirati ovu odluku. Pitali smo ih postoji li ova zabrana i u drugim bolnicama. Iz ureda HDZ-ova ministra Vilija Beroša nisu htjeli odgovoriti.

"S obzirom da je Vaša tema vezana direktno uz KBC Split, molimo da se s upitom obratite navedenoj zdravstvenoj ustanovi", poručili su iz Ministarstva zdravstva. A pitali smo ih i kako komentiraju ovakav potez Uprave KBC-a Split, odobrava li Ministarstvo potez bolnice, je li KBC Split imao podršku Ministarstva da donese ovu odluku i je li ova odluka na snazi i u drugim ustanovama. Sva ta pitanja jasno su se odnosila na - Ministarstvo. 

Sindikat: Odluka je neprihvatljiva i bespredmetna

Imali su zato što reći u Hrvatskom strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara. Odluku KBC-a Split i njihova Julija Meštrovića nazivaju neprihvatljivom i bespredmetnom.

"U slučaju kada jedna od ugovornih strana ne prihvaća prijedlog druge ugovorne strane za sklapanjem sporazuma o prestanku ugovora o radu, ugovorna strana koja želi da radni odnos prestane i dalje ima pravo i mogućnost jednostrano otkazati ugovor o radu na način i pod uvjetima uređenima Zakonom o radu. Dakle, sporazum o prestanku ugovora o radu ne predstavlja otkaz, već poseban način prestanka ugovora o radu, makar se u praksi često, ali pogrešno, koristi naziv "sporazumni otkaz". Navedenu Odluku KBC-a Split s obzirom na gore navedeno zakonsko uređenje prestanka radnih odnosa smatramo bespredmetnom. Ujedno smatramo kako je neprihvatljivo da se takva odluka odnosi isključivo na medicinske sestre i medicinske tehničare te primalje, unatoč njihovom nedostatku na tržištu rada", poručili su iz HSSMT-a.

Medicinske sestre i tehničare zadržava se beneficijama 

Poručuju da se problematika nedostatka kadra rješava na druge načine.

"Napominjemo kako Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara godinama upozorava na nedostatak medicinskih sestara i medicinskih tehničara te predlaže razne mjere kako bi se nedostatak smanjio, npr. povećanje upisnih kvota, proglašenje zanimanja deficitarnim, uvođenje stipendija za učenike medicinskih škola, pokretanje programa stambenog zbrinjavanja za medicinske sestre itd.", nabrajaju ranije izlagane ideje profesionalci iz Stručne službe Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Dodaju da je sporazumni raskid ugovora o radu propisan Zakonom o radu kao jedan od osam načina prestanka radnog odnosa, no ne predstavlja obvezu prihvata ni za jednu ugovornu stranu.

Ministarstvo rada: Odluka nije u suprotnosti s odredbama Zakona o radu

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike upitali smo koliko je pravno utemeljena odluka splitskog KBC-a. Poručuju da je sporazumni raskid ugovora o radu dvostrani pravni akt koji nastaje kao posljedica suglasnosti volje obje ugovorne strane (poslodavca i radnika).

Prijedlog za sporazum o prestanku radnog odnosa (sporazumni raskid) može doći i od poslodavca i od radnika. Stoga, ako jedna ugovorna strana ne želi pristupiti takvom načinu prestanka ugovora o radu, odnosno ono nije u njezinom interesu, ne postoji obveza propisana odredbama Zakona o radu za zaključenje sporazumnog raskida ugovornog odnosa. Ministarstvo ne vidi ništa sporno u odluci: 

"U odnosu na navedeno, mišljenja smo da ukoliko je poslodavac nekim pravnim aktom propisao u kojim slučajevima je u njegovom interesu pristupiti sklapanju takvog pravnog akta, odnosno u kojim slučajevima to nije, navedeno ne bi bilo u suprotnosti s odredbama Zakona o radu, kao ni odredbama Zakona o obveznim odnosima koji se odnose na suglasnost volja za sklapanje/raskidanje ugovora. Međutim, ukoliko poslodavac ne udovolji radnikovu zahtjevu za sporazumni raskid ugovora, radnik može jednostrano otkazati ugovor o radu, dakle bez 'čekanja' da se poslodavac očituje o takvom otkazu, ali uz obvezu poštivanja propisanog, odnosno ugovorenog otkaznog roka", poručili su iz Ministarstva rada. 

Dodaju da Zakon o radu ne predviđa otpremninu u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu, već to može biti predmet uređenja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Ako to nije uređeno jednim od navedenih pravnih izvora, poslodavac neće biti u obvezi isplatiti radniku otpremninu.