IZVRŠNI direktor njemačkog obrambenog diva Rheinmetall, Armin Papperger, javno je kritizirao bivšu kancelarku Angelu Merkel, tvrdeći da je imala omalovažavajući stav prema domaćoj obrambenoj industriji i da se u kriznim vremenima namjeravala oslanjati isključivo na Sjedinjene Države. Papperger je na sigurnosnom summitu lista Welt otkrio da je Merkel svojedobno poručila sektoru naoružanja: "Vi nam zapravo ne trebate. Ako postoji problem, zovemo Amerikance", piše Brussels Signal.

Prema Pappergerovim riječima, ovisnost o Washingtonu bila je svjesna odluka. Dodao je da prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine "u samoj Njemačkoj nije postojala velika potreba za oružanim sustavima", a tvrtke poput Rheinmetalla bile su gurnute u "zapećak" zbog izvoza oružja. "Zapravo nas nisu željeli ovdje u Njemačkoj", primijetio je.

Prekretnica u obrambenoj politici

Njegovi komentari naglašavaju oštar zaokret u njemačkoj obrambenoj politici od takozvanog "Zeitenwendea" (prekretnice) koji je 2022. godine najavio kancelar Olaf Scholz.

Ta je politika dovela do osnivanja posebnog fonda od 100 milijardi eura za oružane snage, nakon čega su uslijedili i daljnji paketi potrošnje. To je značajno potaknulo Rheinmetallov portfelj narudžbi, a cijena dionica tvrtke porasla je za više od 1000 posto od 2022. godine.

Poziv na brže djelovanje i kritika Europi

Papperger je na summitu pozvao na bržu nabavu i veću sigurnost planiranja za industriju, požalivši se da su mnogi ugovori i dalje samo okvirni sporazumi, a ne čvrste obveze. Kritizirao je i sporost konsolidacije u europskoj obrambenoj industriji. "Konsolidacija u Europi ne funkcionira. Svatko želi svoju tvornicu", poručio je publici.

Ipak, pohvalio je nedavna poboljšanja u proizvodnji streljiva, tvrdeći da je Njemačka pretekla Sjedinjene Države u proizvodnji konvencionalnog streljiva. Rheinmetall je, prema njegovim riječima, povećao godišnju proizvodnju topničkog streljiva sa 70.000 na milijun komada.

Posljedice politike Angele Merkel

Kancelarski mandat Angele Merkel, od 2005. do 2021. godine, bio je obilježen snažnim naglaskom na razoružanje, kontrolu izvoza i oslanjanje na NATO saveznike, posebno SAD, za kolektivnu obranu. Kritičari već dugo tvrde da je takva politika ostavila Bundeswehr, njemačke oružane snage, nedovoljno opremljenim, a domaću obrambenu industriju podcijenjenom.

Njemačka obrambena potrošnja u proteklom desetljeću iznosila je u prosjeku oko 1,2 posto BDP-a, a NATO-ov cilj od 2 posto dosegnula je tek 2024. godine, prvi put od 1991. Danas je Rheinmetall, kao najveći njemački proizvođač oružja, postao ključni korisnik novog vala naoružavanja nakon 2022. godine, isporučujući topničke sustave, streljivo i drugu opremu Ukrajini i njemačkoj vojsci.