NA VEĆINI stranih tržišta za hrvatski turizam trendovi su još uvijek pozitivni i s dobrim najavama i za ostatak srpnja, kolovoz, pa i rujan, no tijekovi turističkog prometa najviše će ovisiti o epidemiološkoj situaciji i pridržavanju mjera i stanovnika i turista, ističe u ponedjeljak direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Odgovarajući na pitanja Hine primjećuje li se na bilo kojem tržištu otkazi rezervacija ili pad potražnje zbog prošlotjednog stavljanja cijele hrvatske obale u "narančasto" na ECDC koronakarti, Staničić na temelju informacija s tržišta dodaje da su trendovi još pozitivni i da je Hrvatska na mnogim tržištima pozicionirana kao sigurna, dobro pripremljena, kvalitetna i organizirana turistička destinacija.

Iznosi i da u Hrvatskoj trenutno boravi oko 740 tisuća turista ili 90 tisuća više nego na isti dan 2020. (19. srpnja), a većina ili 640 tisuća su stranci među kojima ih je najviše iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Poljske, Austrije i Češke.

Od početka ove godine do danas u Hrvatskoj je pak zabilježen 50 postotni rast dolazaka turista u odnosu na isto razdoblje 2020., dok je samo u dosadašnjem dijelu srpnja turista došlo 43 posto više nego u istim danima lanjskog srpnja.

"Dakle, trendovi su još pozitivni, najave za ostatak ljeta su također dobre, što je dodatni razlog da svi skupa budemo odgovorni, poštujemo propisane epidemiološke mjere i čim prije se i u što većem broju procijepimo te time pridonesemo stabilizaciji epidemiološke slike u zemlji. Imamo primjere drugih turističkih zemalja koje se već sada nalaze u "crvenom i ne želimo da se slično dogodi i Hrvatskoj", poručio je Staničić

Britanci s više noćenja, a daljnje brojke teško prognozirati

Na pitanje očekuje li se s ukidanjem svih mjera u Velikoj Britaniji nakon 19. srpnja i više njihovih turista u Hrvatskoj te kakva je zapravo potražnja na tom tržištu, Staničić odgovara da Britanci do 17. svibnja nisu ni mogli putovati, a i nakon toga je bilo neizvjesna situacija, zbog čega je i buking ''patio'', no prelaskom Hrvatske na "zeleno" na ECDC karti (potkraj lipnja) buking je počeo rasti.

"S britanskog tržišta ove godine od početka do 18. srpnja u Hrvatsku je došlo 17 tisuća turista, što je 73 posto prošlogodišnjeg rezultata u istom razdoblju, dok je njihovih 87 tisuća noćenja porast od 8 posto", kaže Staničić, komentirajući i da je teško prognozirati daljnje turističke brojke s tog tržišta, koje će kao i s ostalih, ovisiti o epidemiološkoj situaciji i u Hrvatskoj i u UK-u.

Određenu nadu za ovu godinu s tog tržišta daju puno bolja zrakoplovna povezanost Hrvatske i UK ovog ljeta nego lanjskog, kao i činjenica da ukidaju gotovo sva ograničenja vezana uz covid.

"To znači i da će Britanci ponovno potpuno slobodno putovati u inozemstvo, a iako se očekuje da će mnogi ostati unutar svoje zemlje, očekuje se da će mnogi i u svijet, pa tako i na Mediteran i u Hrvatsku. I njima je kao i drugima sigurnost destinacija jedan od ključnih faktora pri odabiru putovanja, kao i restrikcije u destinacijama i uvjeti za povratak u UK te se očekuje da će u inozemstvu birati destinacije s nižom stopom zaraze i one u koje se pouzdaju da su sigurne, a među takvima je i Hrvatska", komentira Staničić.

Kako bi se turistički promet odvijao i turisti i dalje dolazili poziva i sve na suzdržavanje od organizacije velikih događanja i da se pruži sigurnost svima, i domaćem stanovništvu i turistima koji planiraju doći u Hrvatsku u tjednima pred nama.

Najviše prometa s tradicionalnih jakih tržišta i cestovnim pravcima

Prema dosadašnjem tijeku turističkog prometa, ali i na temelju iskustva iz prošle godine, Staničić kaže da se najbolji rezultati s najviše dolazaka turista i nadalje očekuje s tradicionalno jakih tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i vlastitim prijevozom cestovnim pravcima.

"Od trenutnih oko 740 tisuća turista u Hrvatskoj, najviše ih je u Istri, 210 tisuća, zatim na Kvarneru 141 tisuća, u Splitsko-dalmatinskoj 130 tisuća, a u Zadarskoj županiji 124 tisuće. Po destinacijama trenutni poredak po broju turista je prvi Rovinj, kojeg slijedi Vir, pa Poreč, Medulin, Mali Lošinj i Umag", zaključuje Staničić.