GUVERNER Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman izjavio je da je sadašnja razina inflacije prije svega posljedica energetskih šokova povezanih sa sukobom na Bliskom istoku. Ključno je, kaže, da se rast cijena energije ne prelije na hranu i usluge te da se inflacija ne ukorijeni, nego da tijekom 2027. počne usporavati.

Upitan o svojoj nedavnoj izjavi da bi gospodarski rast mogao biti ugrožen ako se inflacija ne suzbije, Žigman je rekao da HNB ove godine očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,4 posto. To je oko dva i pol puta više od očekivanog prosječnog rasta europodručja.

Istodobno bi inflacija u Hrvatskoj ove godine trebala iznositi oko četiri posto, a u europskom ekonomskom prostoru oko tri posto. Žigman je pritom rekao da se razlika između hrvatske inflacije i one u europodručju smanjuje. Prema njegovim riječima, najveći rizici za gospodarski rast dolaze iz geopolitičkih okolnosti, prije svega ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku. Oni snažno utječu na cijene energije, a time i na ukupnu inflaciju.

Iako je neizvjesnost velika, očekuje se da bi se cijene energije sljedeće godine trebale stabilizirati, posebno cijene naftnih derivata. One ove godine rastu znatno brže od cijena same nafte, rekao je Žigman na konferenciji "Dan velikih planova".

Zaustavljen rast cijena hrane

Inflacija je u Hrvatskoj u kolovozu ubrzala na 4,2 posto, mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, ponajprije zbog rasta cijena naftnih derivata. Žigman je, međutim, rekao da je došlo do "potpunog zaustavljanja" rasta cijena hrane, dok se kod usluga vidi "određeno hlađenje". Očekuje da cijene usluga više neće rasti kao prethodnih godina.

I kod hrane očekuje nastavak sadašnjih trendova do kraja godine, ali upozorava da zbog klimatskih utjecaja ostaje velika neizvjesnost. Cijene će, kaže, ponajprije ovisiti o potražnji. U HNB-u očekuju da ona neće "pretjerano" rasti, među ostalim i zbog stabilizacije rasta plaća.

"Važno nam je da se energetski šokovi ne 'presele' dalje"

Žigman je upitan i hoće li najnoviji podaci o ubrzavanju rasta privatnog sektora u Njemačkoj i Francuskoj olakšati Europskoj središnjoj banci novo podizanje kamatnih stopa. Žigman je član Upravnog vijeća ESB-a. Rekao je da je gospodarski rast u eurozoni u prvoj polovici godine bio "iznenađujuće bolji" od očekivanja ESB-a. Zbog toga je projekcija rasta za ovu godinu povećana s 0,8 na 0,9 posto, a za 2027. s 1,2 na 1,4 posto.

"Eventualno povećanje kamatnih stopa na depozite banaka kod središnjih banaka će ovisiti o daljnjem razvoju situacije vezano prije svega za inflaciju, odnosno cijene energije te naftnih derivata. U svakom slučaju, važno nam je da se ovi energetski šokovi ne 'presele' dalje na cijene hrane, usluga i da se zapravo ova inflacija koju sada imamo ne ukorijeni, već da bude tranzicijska inflacija i da u sljedećoj godini već vidimo njeno daljnje smanjenje i vraćanje na putanju koju smo imali u prethodnim godinama", izjavio je Žigman.

Dodao je da odluke ESB-a o kamatnim stopama ovise o podacima kojima raspolaže u trenutku sastanka Upravnog vijeća. Sljedeći sastanak predviđen je za listopad.

"Za inflaciju ne može okriviti jedna konkretna osoba"

Na pitanje koliko bi daljnje državne intervencije u cijene energije mogle opteretiti proračun, Žigman je rekao da Vlada u svojim projekcijama planira zadržati deficit ispod tri posto BDP-a, a udio javnog duga ispod 60 posto BDP-a. Po njegovoj ocjeni, Ministarstvo financija radi "najbolje što može" kako bi stabiliziralo cijene i usporilo inflaciju.

Žigman je komentirao i izjavu predsjednika Zorana Milanovića da se za inflaciju ne može okriviti jedna konkretna osoba, pa tako ni guverner HNB-a ili ministar financija. Rekao je da je taj Milanovićev stav "ispravan". HNB, Vlada i ostali kreatori ekonomske politike svojim instrumentima mogu djelovati na opću razinu cijena, ali ne mogu određivati kolika će biti potražnja za pojedinim proizvodima ni koliko su građani za njih spremni platiti.

Također, ne mogu izravno utjecati na one koji zbog slabije konkurencije na nekom tržištu ili području mogu dizati cijene toliko da one počnu utjecati na ukupnu inflaciju. "Tu možemo doista govoriti o pojedinačnim slučajevima, a što se tiče makroekonomskog dijela, Vlada i HNB čine ono što mogu, zajedno naravno s ESB-om", zaključio je Žigman.

Bule očekuje daljnji rast gospodarstva i nižu inflaciju

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule rekao je da su Vladini gospodarski ciljevi za iduću godinu smanjiti inflaciju, zadržati gospodarski rast i fiskalnu disciplinu te ublažiti geopolitičke rizike, posebno one povezane s cijenama energije.

Govoreći o gospodarskom rastu, rekao je da Hrvatska prolazi kroz iznimno dugu uzlaznu fazu gospodarskog ciklusa koja, uz iznimku četiri pandemijska kvartala, traje više od deset godina. Očekuje da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti znatno snažnije od prosjeka EU-a i eurozone.

Deficit državnog proračuna u ovoj i idućim godinama trebao bi ostati ispod tri posto BDP-a, a udio javnog duga u BDP-u dodatno se smanjivati. Bule je podsjetio i na državna izdvajanja zbog pandemije, potresa i energetske krize, koja su u posljednjih šest godina premašila 20 milijardi eura, kao i na povećana izdvajanja za obranu zbog geopolitičkih napetosti. Bez tih troškova deficit bi, rekao je, bio niži.

Inflacija bi se do kraja ove godine trebala približiti prosjeku EU-a i eurozone, a Bule se nada da bi se sljedeće godine mogla vratiti na ciljanu razinu od oko dva posto. I on je rekao da nije došlo do "prelijevanja" visokih cijena energenata na ostatak potrošačke košarice, što smatra dokazom da Vladine mjere daju rezultate.

"Prvi zadatak tih energetskih mjera je spriječiti 'prelijevanje' visokih cijena dizela, struje i plina na ostatak gospodarstva. I u tome uspijevamo", izjavio je Bule.