Šef Europskog vijeća: Ako ne postavimo datum, nikad nećemo biti spremni za proširenje
AKO EUROPSKA unija sama sebi ne postavi cilj, nikada neće biti spremna za proširenje, smatra predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, čija je izjava da Unija treba do 2030. biti spremna za primanje novih članica naišla na velik odjek.
"Određivanje datuma tjera EU da se pripremi, a Zapadnom Balkanu daje konkretni vremenski okvir da sa svoje strane ostvari rezultate. Jasno je da, ako sami sebi ne nametnemo cilj, nikada nećemo biti spremni", rekao je Michel danas u razgovoru sa skupinom briselskih dopisnika.
Može li se EU širiti bez promjene ugovora?
Michelova izjava od prije tri dana na Bledskom strateškom forumu da bi Europska unija trebala do 2030. godine biti spremna za primanje novih članica dobila je velik odjek u javnosti. Michel je istaknuo da je njegov govor na Bledu u kojem je spomenuo datum rezultat mnogih konzultacija koje je imao s čelnicima EU i Zapadnog Balkana.
Kao jedna od glavnih prepreka za daljnje proširenje EU navodi se da je za sve bitne odluke potrebno dobiti jednoglasni pristanak svih država članica, što uvelike usporava i u nekim slučajevima blokira proces odlučivanja.
Također se postavlja pitanje može li se pravilo o jednoglasnosti promijeniti bez mijenjanja ugovora prema kojima funkcionira EU i može li se Unija uopće širiti bez promjene tih ugovora.
"Moramo naći odgovore na tri pitanja"
Promjena ugovora EU je vrlo dugotrajan proces koji može lako propasti zbog blokade bilo koje države članice, budući da sve one moraju tu promjenu ratificirati bilo u svojim parlamentima bilo na referendumu. Michel kaže da EU mora odgovoriti na tri pitanja prije nego što oduči treba li ići u promjene ugovora.
"Moramo naći odgovore na tri pitanja - što želimo postići zajedno, kako ćemo to provesti i kako ćemo to platiti? Ako nađemo zajednički pristup u pogledu tih pitanja, onda ćemo vidjeti treba li nam promjena ugovora", rekao je diplomatski izvor.
EU mora osigurati i nova financijska sredstva kako bi mogla primati nove članice. Pritom, diplomatski izvori ističu da primanje zemalja Zapadnog Balkana, koje ukupno imaju 16-17 milijuna stanovnika, ne bi trebalo predstavljati problem, no puno će teže biti naći nova sredstva za Ukrajinu.