PRIJE dva tjedna liječnici iz brojnih udruga, sindikata te Hrvatske liječničke komore su zatražili od vlade da hitno donese stroge epidemiološke mjere po uzoru na druge europske države, ali vlada na to nije reagirala. Istovremeno, Hrvatska i dalje bilježi visoke brojke novozaraženih, hospitaliziranih, ali i preminulih.

> Kako Hrvatska po broju umrlih stoji u odnosu na ostatak EU? Pogledajte grafove

Kako se Hrvatska nosi s pandemijom, koje su mjere potrebne, što misli o novom lockdownu, policijskom satu, što je pandemija pokazala, po čemu se razlikuje prvi val od ovog drugog vala i kakva su predviđanja za daljnji tijek pandemije - o svemu tome smo razgovarali s predsjednikom Hrvatskog epidemiološkog društva, dr. Miroslavom Venusom, koji je i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije.

Prije dva tjedna ste zatražili od vlade da hitno uvede stroge mjere. Jesu li vam se povratno javili?

Meni se nitko nije javio, a koliko znam i vidim, nisu ništa poduzeli za uvođenje strogih mjera koje smo preporučili.

Vidimo da su neke susjedne države poput Slovenije i BiH uvele policijski sat. Što mislite, treba li ga Hrvatska uvesti?

Policijski sat bi bio potpuni promašaj. Zašto bi spriječili nekog tko želi navečer prošetati na svježem zraku da to i učini. Ako se policijski sat namjerava uvesti radi klubova, onda neka se mjesta u kojima se pojavilo žarište zatvore, a ne da se uvede za sve policijski sat. Nikako nisam za tu mjeru.

Sve više europskih zemalja ide u nove lockdowne. Što mislite o novom lockdownu u Hrvatskoj?

Nisam siguran koliko bi lockdown bio provediv u Hrvatskoj. Opet ne bi mogli sve zamrznuti, trgovine moraju raditi kao i nek drugi sektori. Pitanje je bi li lockdown polučio sad uspjeh kakav je polučio na proljeće jer sad imamo lokalnu transmisiju koju na proljeće nismo imali. Sad je virus svugdje oko nas. Sad je nemoguće zatvoriti županije jer to ne bi imalo efekta radi lokalne transmisije. Prije smo znali da je do zaraze dolazilo kad je netko imao kontakt s nekim iz zaraženih područja poput primjerice Italije, a sad imamo lokalnu transmisiju. Lockdown je nemoguće provesti i ako pogledamo ekonomske analize. Vidimo i koliki je trošak zdravstvu načinjen zbog cijele pandemije. Ako bi se ovim tempom nastavilo samo testiranje, koliko ćemo samo potrošiti na testove, na bolovanja..

Što bi po Vašem mišljenju trebalo učiniti da se krivulja novozaraženih krene ispravljati i potom padati?

Ja sam pobornik ciljanog detektiranja žarišta. Morate ciljano znati odakle je izvor zaraze i potom djelovati. Ako nešto napravite sad, rezultati će se vidjeti za dva tjedna, možda i više. Epidemiolozi moraju analizirati od slučaja do slučaja. Jedan dio ljudi to ne razumije.

Prije su nam žarišta bile svadbe, a sad žarište može biti svako okupljanje u klubu, u mračnoj i zatvorenoj prostoriji koja se ne provjetrava, pri čemu se ljudi, da se bolje čuju (zbog muzike), unose jedno drugome u lice. Uz korištenje sredstava za opuštanje, a znamo koja su to, zaborave na distancu i virus se lako širi. Evidentno je da se zaraza najviše širi u klubovima.

Je li točno da zaraženi sad često taje kontakte i jesu li to isto radili i u prvom valu na proljeće?

Dobar broj onih koje kontaktiramo ne može reći gdje su se zarazili, pogotovo sad kad je lokalna transmisija ogromna. No vjerojatno ima onih koji neće odati gdje su se zarazili. Razlika je u odnosu na prvi val, ljudi su tad bili iskreniji, i s mjestima na kojima su bili, gdje su se mogli zaraziti kao i s kontaktima. Razlika je i što tad nije bilo lokalne transmisije. Vjerujem da sad ima onih koji ne govore istinu, no to ne možemo dokazati. Cijeli sustav počiva na iskrenosti i suradnji, s nekima to nemate i to je problem.

Koliko nas maske štite u zatvorenim prostorima?

Ima onih koji tvrde da maske nisu učinkovite, a pogledajte kako se maske nose, to nitko nije proučavao. Što vrijedi ako imate masku ako njome nije prekriven nos? Nije istina da maske ne štite. No, ima tu i puno elemenata. Recimo, što se tiče javnog prijevoza, ako svi na ispravan način nose masku, pod uvjetom da nema kihanja, maske bi trebale štititi. I nije isto ako ste u krcatom busu ili ako se kratko vozite u polupraznom autobusu, no svakako je da će vas maske bolje štititi nego da ih ne nosite.

Kako komentirate brojke novozaraženih?

Nažalost, brojevi novozaraženih usmjeravaju fokus epidemije u drugom smjeru. Svakodnevno brojanje novozaraženih se ne bi trebalo objavljivati, bilo bi dobro da se brojevi objavljuju na tjednoj bazi. Mi epidemiolozi smo bili prva linije obrane, nažalost, probijeni smo. Sad su puno bitniji brojevi koliko ima intenzivista, respiratora, kreveta, a ne koliko je novozaraženih.

Epidemiolozi su i fizički i psihički potrošeni, a sad su isto i infektolozi i intenzivisti. Trebamo izravnati krivulju jer imamo ogroman pritisak na bolnički sustav, a time se indirektno onemogućava i covid-negativnim pacijentima koji imaju druge bolesti da dobiju zdravstvenu skrb.

Sad se intenzivistima, infektolozima, medicinskim sestrama, tehničarima događa ono što se nama prije ljeta, da su iscrpljeni. Nama se nije na vrijeme pomoglo mjerama, i s ljudstvom (nisu dobili više ljudi koji bi im pomagali, op.a.) i sad se sve ovo događa. Nažalost, birokratska smo država u kojoj trebaš čekati dva mjeseca na promjenu nekog pravilnika, a kod virusa nema čekanja dva mjeseca. Tek ćemo vidjeti koje će posljedice ova pandemija ostaviti na zdravstveni sustav i na ekonomiju.

Što bi trebalo pod hitno napraviti?

Znamo da pandemija ima negativne posljedice na ekonomiju i mi ne želimo da ispadne kako mi epidemiolozi ne gledamo širu sliku, no ja sam prvenstveno epidemiolog i ja moram razmišljati o zaštiti zdravlja stanovništva. Mi epidemiolozi radimo na preventivi, razmišljamo o zaštiti zdravlja, sretni smo kad je što veća populacija zdrava. Sve naše mjere koje bi poduzimali bi išle prema tome da se zaštiti zdravlje stanovnika, a naravno da te mjere imaju i neku negativni učinak na ekonomiju.

Ono što treba svakako učiniti je da se detektiraju mjesta na kojima dolazi do velikih žarišta, tu bi povukao paralelu sa salmonelom. Naprimjer, imate salmonelu u nekom restoranu pa inspekcija privremeno zatvori taj objekt. Dakle, ne zatvore sve ugostiteljske objekte već taj jedan dok se ne napravi sanacija kako bi se opet otvorio. Ako se kod istog vlasnika objekta opet dogodi tako nešto, to znači da taj objekt sustavno ne radi dobro posao. Isto je i s pandemijom koronavirusa. Još sam ljetos rekao, idemo ciljano vidjeti gdje su žarišta i da se ona ciljano saniraju. Ne trebaju svi biti kažnjeni, ima ugostiteljskih lokala koji se zaista pridržavaju mjera i zašto bi se njih zatvorilo.

Naveli ste da ste radili analizu u svojoj županiji što se tiče testiranje. Što je analiza pokazala?

Nisam radio analizu za cijelu Hrvatsku već samo za Virovitičko-podravsku županiju i to sam uspoređivao podatke od prethodnih 11 tjedana. Oni su pokazali da je najveća navala za testiranja utorkom i petkom. Utorak je nakon vikenda, već se krenu javljati simptomi. Od prosječno 50-ak zahtjeva za testiranje ponedjeljkom, utorkom nam broj skoči na stotinjak. Dakle duplo više nego ponedjeljkom. Petkom pak imamo oko 90 zahtjeva.