U HRVATSKU je stigao i već neko vrijeme traje prvi ovogodišnji toplinski val. Visoke temperature očekuju nas i u idućim danima, zbog čega je Državni hidrometeorološki zavod izdao niz upozorenja. Kakvo nas vrijeme očekuje u idućim danima, ali i tijekom cijelog ljeta otkrio je u intervjuu za Media servis glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.

Zbog iznimno visokih temperatura DHMZ je izdao crveno upozorenje za veći dio obale, dok je za ostatak zemlje na snazi žuto upozorenje. Vrhunac toplinskog vala očekuje se tijekom vikenda i početkom idućega tjedna.

"Međutim, kako budemo išli u dane vikenda, subota, nedjelja i ponedjeljak, tako ćemo i u ostalim regijama dizati upozorenja na narančasto i crveno. Ta upozorenja znače da je potreban pojačan oprez u aktivnostima tijekom boravka vani. Same temperature će mjestimice doći do 39 stupnjeva i tako barem do ponedjeljka."

Upitali su ga i je li u Hrvatskoj već zabilježen neki temperaturni rekord.

"Ne, možemo reći da, kada govorimo o najvišoj ikad izmjerenoj temperaturi u Hrvatskoj, ona je bila 1981. u kolovozu u Pločama, 42,8 stupnjeva. Čisto za usporedbu, u Europi ikada najviša izmjerena temperatura je 48,8 stupnjeva, prije nekoliko godina, u kolovozu 2021. na jugu Sicilije. Mi smo još daleko od tih brojeva, ali puno je spornije što su visoke temperature i toplinski valovi koje mjerimo danas, za razliku od prethodnih desetljeća, puno dulji."

Promjena vremena

Promjena vremena, poručio je, očekuje se sredinom idućega tjedna.

"Nakon ponedjeljka, očekuju se ipak nešto svježiji dani. Vidjet ćemo hoće li to biti polagano spuštanje temperature ili pak neka naglija promjena", kaže.

Očekuju li nas možda i neke padaline s padom temperature?

"Sljedeći tjedan u ovo doba, dakle četvrtak i petak, očekuju se oborine na području Hrvatske. Vidjet ćemo točno intenzitet tih oborina. Ali, za tjedan dana u ovo doba svježije i što se tiče temperature i kišno što se tiče oborina."

Güttler se osvrnuo i na kritike dijela javnosti zbog objave upozorenja na opasno vrijeme.

"Dajemo upozorenja, ali nije nam namjera širiti nekakav strah i paniku, dosta su građani osjetljivi na te stvari. Pokušavamo uvijek našu poruku utemeljiti na stvarnim mjerenjima i stvarnim prognozama. Ali, uvijek naglašavamo da postoje građani koji zbog osjetljivog zdravlja mogu i na neke manje temperature lošije reagirati."

Toplinski valovi, pokazala su mjerenja, postaju sve češći, dulji i intenzivniji. Güttler je otkrio i što možemo očekivati od ovoga ljeta, no istaknuo je kako su sezonske prognoze specifične.

Kakvo će biti ljeto?

"Zaista, za ljeto ove godine, očekujemo toplije od prosjeka u svakome slučaju. Za tjedan dana ćemo imati situaciju ipak nešto nižih temperatura, ali generalno i ovo ljeto kao i prethodno očekujemo toplije od prosjeka."

Poučeni prethodnim iskustvom i ljetnim olujama koje su ranije napravile veliku štetu na području više gradova i županija, mnogi građani strahuju da bi nakon niza vrućih dana moglo uslijediti obilno nevrijeme. To je, pojasnio je Güttler, teško prognozirati na dugoročne staze.

"Definitivno do ponedjeljka imamo ova crvena i narančasta upozorenja za visoke temperature. Onda ovisno o tome kakav će biti razvoj vremenske situacije, izdat ćemo ili nećemo upozorenja za grmljavinsko nevrijeme koje je tu prisutno. Vi ste dobro naveli primjer iz ljeta 2023. godine kada se zaista na području grada Zagreba i središnje Hrvatske dogodilo veliko grmljavinsko nevrijeme koje je zapravo svoju najveću brzinu izmjerilo na istoku Hrvatske. Nadam se da nećemo imati takav intenzitet vremenske promjene, ali ne možemo isključiti takvu mogućnost."

Europski rekordi

Proteklih dana dio Europe svjedočio je rušenju temperaturnih rekorda. Francuska se suočila s najtoplijim danom zabilježenim otkako su počela mjerenja 1947. godine, a 40 ljudi ondje je izgubilo život pokušavajući se rashladiti i pobjeći od rekordne vrućine. Mjerenja pokazuju i da se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta, a Güttler je za Media servis rekao:

"Osim stakleničkih plinova koji daju svoj doprinos, zanimljivo je da Europa manje emitira CO2 danas nego 90-ih godina. Europa se zagrijava zbog još nekih faktora. Recimo, zanimljiv je faktor blizina Arktičkog kruga. Arktik ima svojstvo da je pokriven morskim ledom i taj morski led reflektira dolaznu energiju sa Sunca. Međutim, kako se more zagrijava tako ta površina arktičkog leda je sve manja i manja te imamo sve više otvorenih morskih površina koje se onda zagrijavaju. Efekt je i kvaliteta zraka. Mi želimo u Europi povećati kvalitetu zraka, ali postoji jedna međuigra: vedrije nebo i čišće nebo omogućavaju više Suncu da dođe do površine."

Glavnog ravnatelja DHMZ-a upitali su i što kao pojedinci možemo napraviti kako bismo sebi barem malo olakšali nesnosne vrućine.

Kako se čuvati od vrućina?

"Prije nego što uopće osjetimo osjećaj žeđi, bitno je redovno unositi količinu vode. Ona nam pomaže u znojenju, a ono ima dobru funkciju da nam olakšava temperaturu. Zatim dovoljno prirodnog hlada. Onda i dodatne stvari kao što je laganija prehrana, laganija odjeća. Klima uređaji su dobra metoda prilagodbe, ali oni isto imaju neka ograničenja. Nije dobro da bude prevelika razlika klimatiziranog prostora u kojem boravimo tijekom dana i onda nagli izlazak u grad gdje je možda čak i toplije u odnosu na temperature koje izmjerimo na meteorološkim kućicama."

Klimatske promjene veliki su globalni izazov. Rastu temperature, bilježe se ekstremne vremenske pojave. O smjeru u kojem bismo trebali ići kako bismo se borili s promjenama, Güttler je zaključio:

"Sve su to metode prilagodbe. Zaista taj rizik klimatskih promjena i očekivano zagrijavanje možemo smanjiti narednih desetljeća ako ubrzamo zelenu tranziciju. Tako da je to jedan alat koji je sve zanimljiviji zadnjih godina. Ti alati, solarni paneli, dizalice topline, električna vozila, sađenje drveća, stabala, ipak postaju ekonomski konkurentni starijim rješenjima."