SVIJET bi se do kraja stoljeća mogao zagrijati za 2.8 Celzijevih stupnjeva ako se nastave sadašnji trendovi. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Guttler upozorava da je situacija ozbiljna, ali ipak bolja nego prije deset godina.

Guttler je u Dnevniku HRT-a govorio o klimatskom summitu COP31 u Turskoj, sve višim temperaturama, prilagodbi hrvatskih gradova vrućinama te obilnim oborinama koje su zahvatile dijelove zemlje, posebno riječko područje.

"Prije deset godina slika je bila još crnja"

Najnoviji podaci pokazuju da je listopad bio iznimno topao na globalnoj razini, a 2026. mogla bi biti jedna od najtoplijih godina otkako postoje mjerenja. Svijet se pritom sve više udaljava od cilja ograničavanja zagrijavanja na 1.5 stupnjeva.

"Iz ove perspektive stvari izgledaju pesimistično, no kada bismo se vratili na Pariški sporazum iz 2015. i 2016., tada je slika bila još crnja. Tada nismo govorili o svijetu toplijem za 2,8 stupnjeva, nego o gotovo četiri stupnja", rekao je Guttler.

Objasnio je da su se dugoročne procjene zagrijavanja postupno poboljšale zahvaljujući klimatskim politikama i tehnološkim promjenama. Ipak, emisije stakleničkih plinova ostaju visoke, a posljedice zagrijavanja sve su izraženije.

"To ne znači da trebamo usporiti. Dapače, trebamo ubrzati s našim naporima", poručio je ravnatelj DHMZ-a.

Što se događa na klimatskom summitu u Turskoj?

U turskoj Antalyji od 9. do 20. studenoga održava se COP31, godišnja konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Države ondje pregovaraju o smanjenju emisija, financiranju klimatskih mjera i prilagodbi sve toplijoj klimi.

Prema najnovijem izvješću Programa UN-a za okoliš, nastavak sadašnjih politika mogao bi dovesti do zagrijavanja od 2.8 stupnjeva tijekom ovog stoljeća. Potpuna provedba najavljenih nacionalnih klimatskih planova smanjila bi projekciju na 2.6 stupnjeva.

Guttler je istaknuo da prepreke ostvarivanju klimatskih ciljeva uključuju financijske mogućnosti, političku volju i gospodarske interese. Dodatan je problem što se posljedice klimatskih promjena razvijaju brže od rezultata mjera koje države poduzimaju.

Hrvatska mora više ulagati u elektrifikaciju prometa

Unatoč problemima, Guttler smatra da je u posljednjih deset do dvadeset godina ostvaren znatan napredak, osobito u korištenju obnovljivih izvora energije. Solarna energija postaje sve važnija u Europskoj uniji, ali i Hrvatskoj.

Kao područje u kojem Hrvatska mora napraviti dodatni iskorak izdvojio je elektrifikaciju prometa. Time bi se mogla smanjiti potrošnja fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova koje pridonose globalnom zagrijavanju.

Naglasio je i važnost gospodarske stabilnosti. Države sa snažnijim gospodarstvima imat će više mogućnosti financirati prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu stanovništva i mjere kojima se smanjuju emisije.

"Imat ćemo sve topliju klimu i starije stanovništvo"

Govoreći o Hrvatskoj, Guttler je posebno upozorio na problem urbanih toplinskih otoka. Riječ je o pojavi u kojoj se gusto izgrađeni gradski dijelovi zbog asfalta, betona i manjka zelenila zagrijavaju više od okolnih područja.

Smatra da Hrvatska ima odgovarajuće strategije i akcijske planove za prilagodbu klimatskim promjenama, ali da je najveći izazov njihova provedba u gradovima, općinama i županijama.

"Kada govorimo o strategijama i akcijskim planovima, Hrvatska ne stoji loše. Međutim, obveza je svih gradova, općina i županija da te mjere provedu. Važno je da one postanu standard, a ne nekakva festivalska aktivnost", rekao je.

Posebno ga zabrinjava što će se Hrvatska istodobno suočavati sa sve toplijom klimom i starenjem stanovništva. Starije osobe osjetljivije su na velike vrućine, zbog čega će zaštita zdravlja tijekom toplinskih valova postati sve važnija.

"Stanovništvo u našim gradovima postaje starije. U narednim desetljećima imat ćemo sve topliju klimu i starije stanovništvo. Zato se problemom toplinskog opterećenja moramo još ozbiljnije pozabaviti", upozorio je.

Kao moguća rješenja naveo je povećanje zelenih površina, kvalitetnije vremenske prognoze i sustave ranog upozoravanja. Cilj je smanjiti izloženost građana ekstremnim temperaturama, osobito tijekom dugotrajnih ljetnih vrućina.

Koliko El Niño utječe na vrijeme u Hrvatskoj?

Guttler se osvrnuo i na najave iznadprosječno tople i vlažne zime te mogući utjecaj klimatskog fenomena El Niño, koji nastaje zbog zagrijavanja površinskih voda u tropskom dijelu Tihog oceana.

Objasnio je da El Niño može utjecati na globalne temperature i oborinske obrasce, ali da vremenske prilike u Hrvatskoj znatno izravnije ovise o atmosferskim procesima nad Atlantikom i Sredozemljem.

"El Niño događa se desetke tisuća kilometara od nas i doista podiže globalnu temperaturu. Međutim, na vrijeme u Hrvatskoj ovih dana prvenstveno utječu ciklone na području Atlantika i Sredozemlja", objasnio je.

Naglasio je da El Niño može neizravno djelovati i na europske vremenske prilike, ali da ga ne treba smatrati glavnim uzrokom trenutačnih oborina i temperaturnih promjena u Hrvatskoj.

Na riječkom području palo više od 150 litara kiše po kvadratu

Nakon dugotrajnog sušnog razdoblja dijelove Hrvatske zahvatile su obilne oborine. Posebno velike količine kiše zabilježene su na riječkom području, gdje je na pojedinim lokacijama u kratkom razdoblju palo više od 150 litara po četvornom metru.

"Danas je na nekoliko lokacija izmjereno više od 150 milimetara oborine, odnosno više od 150 litara po četvornome metru. To je zaista značajna količina", rekao je Guttler.

Istaknuo je da obilne oborine mogu izazvati probleme, ali da je kiša nakon dugotrajne suše potrebna za oporavak vodnih zaliha. Sušno razdoblje smanjilo je razine rijeka i podzemnih voda.

U Gorskom kotaru pao prvi značajniji snijeg

Guttler je spomenuo i prvi značajniji snijeg u Gorskom kotaru. Snježne i kišne oborine važne su za postupno obnavljanje vodnih zaliha, osobito nakon razdoblja u kojem je nedostatak oborina iscrpio vodne resurse.

"Naše rijeke i razine podzemnih voda dosta su iscrpljene dugom sušom. Imamo i prvi značajniji snijeg na području Gorskog kotara. Konačno značajnije oborine dolaze u Hrvatsku i nadam se da će obnoviti naše vodne zalihe", zaključio je ravnatelj DHMZ-a.