U VEČERAŠNJOJ emisiji Otvoreno tema su bile klimatske promjene, odnosno je li usporavanje ili zaustavljanje globalnog zagrijavanja izgubljena bitka.

Gosti Otvorenog bili su dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF-u Adrija.

Ivan Güttler je na pitanje hoće li 2024. biti najtoplija godina odgovorio kako ćemo "značajno biti iznad 1.5 Celzijevih stupnjeva".

Güttler: 2024. godina će biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1.5 stupnjeva

"Tu je možda dobro reći da to nije 1.5 stupnjeva u smislu kako ga definira Pariški sporazum, dogovor koji je prije devet godina donesen, a koji je definiran kao prvi cilj koji bismo trebali izbjeći. U smislu Pariškog sporazuma tih 1.5 stupnjeva gleda se kroz razdoblje od desetak godina.

Mi ćemo s ovakvom tendencijom porasta vjerojatno doći u tu fazu da ćemo i taj prvi Pariški cilj, nažalost, preskočiti za desetak godina te je 2024. godina prva pojedinačna kada probijamo taj neslavni rekord", kazao je.

Također je dodao da postoji aktivna rasprava u klimatološkoj zajednici o tome imamo li ubrzanje klimatskih promjena ili samo trend koji se nastavlja.

"Idemo prema svijetu koji je tri stupnja topliji od prosjeka"

"Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Možemo reći da postoji blaga tendencija da to zagrijavanje ubrzava. Nije očito hoćemo li doći u petu brzinu. Sad smo u nekoj četvrtoj brzini, ako možemo tako reći", kazao je.

Dodaje da smo došli u situaciju da je svijet topliji za jedan i pol stupanj u odnosu na kraj 19. stoljeća.

"Tu je možda dobro reći da, kad bismo stali na ovom nivou zagrijavanja, većina društava, čak i neke najsiromašnije zajednice, uspjela bi se prilagoditi na takav nivo globalnog zagrijavanja.

Nažalost, s emisijama koje imamo danas idemo prema svijetu koji je 3 stupnja topliji od prosjeka. To je puno dublja promjena u klimatskom sustavu. Čak i neke najbogatije zemlje se neće moći prilagoditi na takav nivo promjena u klimatskom sustavu", kazao je.

"Apokaliptične ili pesimistične klimatske projekcije nemaju vjerojatnost nula. Nije da su nemoguće", istaknuo je.

Dodao je da se događa to da sustavno iz desetljeća u desetljeće vidimo devastaciju klimatskog sustava, devastaciju biosfere. 

"Međutim, ipak su to promjene koje su i spore, nisu toliko nagle", rekao je.

Klimatska kriza u pozadini

Istaknuo je i da je, za razliku od nekih drugih kriza, klimatska kriza uvijek u pozadini. 

"Uvijek će neki drugi kratkoročniji interesi i problemi privući većinu naše pažnje, energije i možda novca. Postoje u klimatskom sustavu točke preokreta, gdje se događaju nagle promjene u klimatskom sustavu. Takvi događaji su mogući, ali ne očekujemo ih možda sad u 21. stoljeću - za sada", zaključio je.

Dunja Mazzocco Drvar smatra da napori "nisu dovoljni, ne samo u financijskom smislu nego i u svakom drugom smislu".

Mazzocco Drvar: Politička volja je značajno smanjena

"To se jasno vidi iz dana u dan, kroz posljedice klimatskih promjena, koje su nekada izgledale kao nekakve daleke posljedice, a sada su već došle praktički i nama, a i svakom drugom stanovniku planeta u neposrednu blizinu", istaknula je.

"Definitivno je da su napori bili nedovoljni. Najprije i sam financijski cilj koji je postavljen za postizanje zajedničke kase od 100 milijardi dolara do 2020. godine, koji nije ostvaren do tada, kada je trebao biti, nego tek 2022. godine", spomenula je.

"Sad vidimo da financije koje su potrebne za ovakvu tranziciju nisu dovoljne, a onda samim time i sve ostalo što polako pada u vodu. Sad vidimo da je u posljednjih nekoliko mjeseci, ili čak možda sad već i godinu dana, politička volja značajno smanjena", ističe. Dodaje da su na to utjecale krize.

"Taj zamah koji smo imali i optimizam koji je vladao jedno vrijeme nakon donošenja Pariškog sporazuma se ispuhao zbog globalnih i gospodarskih momenata koji su se dogodili", rekla je. Kazala je da je trend koji sada imamo "poguban za velik dio živog svijeta". 

"WWF svake dvije godine izlazi s izvještajem o stanju planeta. Ovogodišnje je pokazalo da smo u posljednjih 50 godina, upravo zbog različitih pritisaka od kojih su klimatske promjene zapravo samo jedan, ali svakako jedan od važnijih, izgubili 73% populacija vrsta", istaknula je.

"Nijednu od kriza ne možemo gledati pojedinačno"

"Ono što je ključno i važno reći je da nijednu od kriza, pa tako ni klimatsku krizu, ne možemo gledati kao pojedinačnu krizu, nego joj moramo pristupiti zajedno sa svim ostalim pritiscima koje imamo i da je gubitak bioraznolikosti jedan problem koji je isključivo vezan uz sve pritiske koje imamo i mislim da tako moramo razmatrati i rješenja", rekla je.

Natalija Dunić je rekla da su temperature mora, po najnovijem izvještaju, u rastu. A ono što je alarmantno je da najnovija istraživanja pokazuju da temperatura od 2005. godine do danas raste dvostruko brže nego od 1960. godine do danas.

Dunić: Porast temperature prati i pojava morskih toplinskih valova

"Neke globalne procjene pokazuju da, kad se pogleda 2022. godina ili 2023. godina, vidi se da je globalni prosjek površinske temperature mora u odnosu na predindustrijsko razdoblje porastao preko jednog stupnja. Ono što je još zabrinjavajuće je da taj porast temperature, kako u atmosferi tako i u moru, prati i pojava morskih toplinskih valova.

Najviše se to vidi u površinskom sloju. Veliki dio tog izvještaja pokazuje opasnost, odnosno upozorava da se ti morski toplinski valovi pojavljuju sve češće. I to ne samo u površinskim slojevima do 150 metara već čak i do 1500 metara dubine, posebice u Sredozemlju. Tako da, to je nešto što utječe i na morske ekosustave.

Znanstvenici neumorno rade na istraživanjima jer je to relativno nova stvar, novi stres u dubljim slojevima koji se događa, tako da je sad na nama da istražimo na koji način se to može manifestirati na okolišu mora", kazala je.

"Biljke su reagirale da spase svoj život i opstanu"

Ivica Kisić je kazao da su i biljke "reagirale da spase svoj život i opstanu". "U Slavonskom Brodu je situacija bila katastrofalna. I situacija će biti sve groznija i lošija", rekao je.

"Bojim se da će te temperature biti sve više i da će problemi s proizvodnjom hrane biti sve veći. Ali to nije samo u Hrvatskoj, to je situacija u cijeloj Europi i svijetu", istaknuo je.

Kao najugroženije je spomenuo kulture koje se siju u proljeće. "Zimske će tijekom zimskih perioda, odnosno hladnijih dijelova godine, imati određenu količinu vlage. No, kulture koje se siju krajem četvrtog mjeseca ili početkom petoga - kukuruz, soja, šećerna repa i ostale kulture - bit će sve veći problem", rekao je.

"Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane"

"Bojim se da idemo u vremena gdje će se više govoriti o količini hrane", rekao je. "Zanimljivo je, zadnje dvije-tri godine dosta svjetskih časopisa govori o samodostatnosti, a prije nisu govorili o toj samodostatnosti. Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i to nam treba biti nekakav cilj", istaknuo je.