Foto: Hina

NOVINARKA CNN-a Meera Senthilingam u nedavnom članku propituje mogućnost izbijanja pandemija te načine na koje bi se pandemije mogle spriječiti ili ublažiti. U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove njezinog članka.

"Stručnjaci se slažu da bi sljedeća globalna zaraza mogla biti iznenadna i snažna, poput ebole, svinjske gripe ili zika virusa, i da se moramo pripremiti jer naša snaga za borbu protiv pandemija proizlazi iz zajedništva i zajedničke koordinacije. Nažalost, na svijetu ima velik broj zemalja kojima su gospodarstvo i zdravstvena skrb u rasulu.

U nastavku navodim sedam problema s kojima se trebamo uhvatiti u koštac kako bismo ojačali globalnu zaštitu od bolesti.

1. Rast stanovništva i urbanizacija

Selidba ljudi u gradove gdje velik broj ljudi živi, radi i jede na malim prostorima pogoduje širenju bolesti zrakom, dodirom, kukcima, vodom, životinjama i lošim higijenskim uvjetima.

2. Pristup novim prostorima

S porastom stanovništva, javlja se potreba stvaranja većih prostora na kojima se može živjeti. Zato se krče šume i tako se dolazi u dodir s novim životinjama i novim zarazama. Lasanskom groznicom može se, na primjer, zaraziti ako se dođe u dodir s izmetom zaraženoga glodavca, kao što je bio slučaj u zapadnoj Africi, kada je mnoštvo tih životinja ostalo bez staništa i hrane pa su počeli odlaziti u ljudske domove.

3. Promjena klime

Klimatske promjene uzrokuju toplinske valove i poplave, zbog čega se lakše šire bolesti koje se prenose vodom, poput kolere, a uslijed navedenog ima i više prijenosnika zaraza, poput komaraca. Trenutno je u Angoli aktivna zaraza žute groznice, a radnici koji se iz te zemlje vraćaju kući u Kinu mogli bi prenijeti zarazu s komarcima. Zimi se to ne događa, jer tada nema komaraca.

4. Globalna putovanja

U posljednje se vrijeme bilježi nevjerojatno visok broj turističkih putovanja po cijelom svijetu. U 2015. godini zabilježeno je 1.2 milijarde turističkih letova, što je šesta uzastopna godina koja ruši rekorde. S turistima vrlo lako mogu doputovati i zaraze poput SARS-a ili malarije, a oni koji ih prenose ne moraju se uvijek i razboljeti. Osim s ljudima, zaraze mogu doputovati i s kukcima, hranom i životinjama.

5. Građanski sukobi

Ako u zemlji vlada rat, znači da se primjereni higijenski uvjeti ne mogu održavati, a gospodarski i zdravstveni sustavi u lošem su stanju. U Sierra Leoneu, Gvineji i Liberiji 2014. godine zavladala je epidemija ebole zbog urušenih sustava i putovanja ljudi među te tri zemlje.

6. Premali broj liječnika i medicinskih sestara u regijama pogođenih epidemijom

U slabije razvijenim zemljama postoji i manji broj kvalificiranog osoblja za liječenje zaraza, ponajviše zato što su otišli u bolje razvijena područja. To se može riješiti primjerice raspodjelom vještina te osposobljavanjem zdravstvenih radnika u određenoj zajednici.

7. Brže informacije

U današnje doba interneta, informacije putuju i šire se brzinom munje, posebno na društvenim mrežama, ali njih nije lako provjeriti i mogu nastati lažne vijesti, a netočno prikazivanje manje epidemije može dovesti do straha i panike među ljudima. Svijetu je potreban zdravstveni autoritet, a institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) trebaju brže reagirati kao bi se pravilno informiralo javnost, što je najvažnije".

Kombinacija dijelova slagalice

David Heymann, predsjednik Centra za globalnu zdravstvenu sigurnost, tvrdi da kombinacija čimbenika može dovesti do nastanka epidemije.

Epidemija groznice doline Rift u istočnoj Africi 1997. godine nastala je kada je El Niño otjerao ljude iz domova bliže stoci, a više kiše pogodovalo je širenju komaraca. "Ipak, ostaje nada da se kombinacijom programa za razvoj cjepiva, djelovanjem WHO-a i nacionalnim aktivnostima u budućnosti mogu brže suzbijati zaraze", zaključuje Senthilingam.