GOTOVO polovica smrti u Hrvatskoj uzrokovana je kardiovaskularnim bolestima, upozorila je danas hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić, koja će taj broj odsad pokušati smanjiti predvodeći rad na strategiji EU-a o toj grupi bolesti.

Zastupnica Jerković Kraljić (SDP) imenovana je glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta za strategiju EU-a o kardiovaskularnim bolestima (KVB), dokumenta koji će obuhvatiti prevenciju, ranu dijagnozu, dostupnost liječenja te jednak pristup skrbi za sve građane EU-a.

"U Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti čine čak oko 44 % svih uzroka smrti, pri čemu godišnje od njih umire više od 22.000 ljudi. Zato borba protiv njih mora biti među prioritetima europske i hrvatske zdravstvene politike", poručila je zastupnica iz grupacije Socijalista i demokrata (S&D).

"Zdravstvene nejednakosti su poseban izazov"

U svojoj ulozi izvjestiteljice, Jerković Kraljić će predvoditi rad Europskog parlamenta na ovom izvješću, surađivati s Europskom komisijom, državama članicama, zdravstvenim stručnjacima i udrugama pacijenata te izraditi prijedlog smjernica za buduću europsku politiku u području kardiovaskularnog zdravlja, navodi svoje nove odgovornosti SDP-ovka.

I u Europskoj uniji vodeći su uzrok smrtnosti upravo bolesti srca i krvnih žila koje godišnje odnesu 1,8 milijuna života ili gotovo trećinu svih smrti, dok ukupno s njima živi više od 60 milijuna ljudi, ističe zastupnica. Taj je postotak na razini Europske unije ipak niži nego u domovini, kaže Jerković Kraljić koja ističe da će poseban izazov u radu na ovoj strategiji predstavljati upravo zdravstvene nejednakosti.

"Naime, stope smrtnosti, kao i prevalencija rizičnih čimbenika poput pušenja, hipertenzije, dijabetesa i pretilosti znatno su više u zemljama srednje i istočne Europe", navodi Jerković Kraljić u priopćenju. "Zato čim prije moramo usvojiti jedinstveni europski pristup i osigurati jednake standarde u području kardiovaskularne zdravstvene skrbi", dodala je.

"Svaki treći odrasli Hrvat ima povišeni krvni tlak"

Osim zdravstvenih problema, te bolesti imaju i golem ekonomski teret koji se na razini EU procjenjuje na više od 280 milijardi eura godišnje, što uključuje troškove liječenja, gubitak produktivnosti i opće socijalne posljedice, ističe. Kao ogledni primjer zajedničkog europskog uspjeha zdravstvene politike navela je Europski plan za borbu protiv raka koji se provodi od 2021. godine, na koji će se ugledati.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj oboljelih od dijabetesa kontinuirano raste, svaki treći odrasli Hrvat ima povišeni krvni tlak, navodi, a takve bolesti značajno smanjuju kvalitetu života oboljelih, stoga je ova tema iznimno važna za Hrvatsku, ističe zastupnica Jerković Kraljić.