EU RAZVIJA "digitalni novčanik" kojim će Europljani obavljati sve poslove za koje su do sada bili potrebni "papirnati" dokumenti, a odobrenje koje je taj projekt dobio u Europskom parlamentu prvi je korak u razvoju digitalnog identiteta europskih građana, tumači hrvatska eurozastupnica Romana Jerković.

Jerković je pripremila izvješće koje su zastupnici usvojili na protekloj plenarnoj sjednici u Strasbourgu i u ime Parlamenta vodila pregovore s državama članicama o pravilima za razvoj takve aplikacije. 

SDP-ova eurozastupnica tumači kako će novi "europski digitalni novčanik" omogućiti građanima i poduzećima da se digitalno identificiraju kao što su to do sada činili osobnim i zdravstvenim iskaznicama, putovnicama, vozačkim dozvolama ali i obavljaju online kupovinu kao što sada čine putem svojih računa na Googleu ili Appleu.

"Francuzi su pokazali svoj prototip"

"Smisao je bio da ponudimo građanima nešto što je sigurno za korištenje u virtualnom svijetu. Digitalni novčanici nisu apsolutna novost jer ih imaju Apple i Google. I danas se koriste za pohraniti 'boarding pass' i bankovnu karticu za beskontaktno plaćanje", rekla je Jerković u razgovoru za Hinu.

"Francuzi su prije deset dana pokazali prototip svog digitalnog novčanika u kojem su stavili elektronsku iskaznicu, osobnu i elektronsku vozačku dozvolu i nazvali su to francuski identitet. Znači, osoba koju je policija u prometu zaustavila radi kontrole mobitelom pokazuje svoju vozačku ili prometnu dozvolu", tumači Jerković.

Dodaje da će se na isti način "novčanik" moći koristiti i za identifikaciju prilikom ukrcaja u zrakoplov ili kod liječničkih pregleda. "Sadržaj našeg novčanika ćemo prebaciti u naše mobitele. Plus medicinski karton, plus elektronski recepti, plus porezne kartice, sveučilišna diploma, rodni list, domovnica", navela je. 

"Vjerujem da će se s vremenom razvijati"

Komisija je u lipnju 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će, po tom  prijedlogu, putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika, moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona.

"Vidim puno pozitivnih stvari, modernizaciju javne uprave, sigurniji alat nego što ga imamo sada, uštedu našeg vremena i novca. Mislim da će se to u konačnici pokazati kao fantastična stvar koju će mladi ljudi posebno prigrliti vrlo brzo. I vjerujem da će se s vremenom razvijati, poboljšavati, da će mu se dodavati sve više i više mogućnosti za što bismo to mogli koristiti", smatra Jerković.

Europski novčanici digitalnog identiteta trebali bi imati najsuvremenije sigurnosne funkcije, kao što su mehanizmi za šifriranje i pohranjivanje podataka na način koji je dostupan samo korisniku i koji se može dešifrirati samo od strane korisnika i uspostaviti enkriptiranu razmjenu s pouzdanim stranama i drugim europskim Novčanicima za digitalni identitet, navodi Europski parlament u obrazloženju dokumenta koji je pripremila hrvatska zastupnica.

"Prate se naše online aktivnosti i koriste naši podaci"

Jerković ističe kako je Parlament posebno insistirao na sigurnosti sustava i zaštiti osobnih podataka. Takav projekt kod nekih "izaziva veliku skepsu", priznaje, ali napominje kako je jedan od ciljeva EU-ovog projekta upravo pružiti veću sigurnost i bolju zaštitu podataka no što građani sada imaju dok koriste usluge i aplikacije velikih internetskih kompanija.

"Mimo naše volje koriste se podaci koji se monetiziraju. Prate se naše online aktivnosti, koriste se naši podaci koji se prodaju da bi neke kompanije ciljano oglašavale. Obzirom, recimo, na moj spol ili dob, dobit ću reklame krema, informacije o kuhanju itd. Današnje funkcioniranje u tom virtualnom svijetu je zapravo vrlo nesigurno i te velike platforme na našim podacima zarađuju", kazala je Jerković.

"Ideja europskog digitalnog novčanika je stvoriti alternativu toj predatorskoj praksi i dati građaninu i poduzetnicima alat koji će morati biti priznat u svakoj državnoj instituciji, u svim državama članicama EU, a tako i kod privatnih pružatelja usluga", dodala je. 

"Upotreba će biti na dobrovoljnoj bazi i besplatna"

Velike internetske platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob, predviđaju pravila razvoja EU-ovog projekta. Jerković ističe kako je zaštita privatnosti ugrađena u temelje koncepta. 

"Tko izda digitalni novčanik neće imati pravo uzeti iz tog novčanika nečije podatke za bilo koju svrhu, bez pristanka vlasnika digitalnog novčanika". Napominje da će uporaba tog digitalnog identiteta "biti na dobrovoljnoj bazi i besplatna, a svi koji budu željeli i dalje će moći koristiti fizičke, papirnate dokumente".

"Ne vidim situaciju u kojoj bi neka državna agencija ili institucija mogla svojevoljno ući u moj digitalni novčanik. To mora biti apsolutno zabranjeno, to poništava smisao. Mi smo s naše strane kao zakonodavca poduzeli, čini mi se, sve mjere koje smo mogli da se građani zaštite, da u rukama imaju siguran alat", uvjerena je Jerković.

"Ovo je prvi korak u razvoju sustava"

"Države članice Unije odavno su trebale imati svoju nacionalnu identifikacijsku shemu. Naša Hrvatska je e-građanin. I ta nacionalna identifikacijska shema će morati u svoj sustav inkorporirati taj digitalni identifikator". 

Forma tog identifikatora u nadležnosti je država članica što bi značilo da će digitalni novčanici vizualno izgledati drugačije ali će tehničke specifikacije biti takve da će oni morati biti kompatibilni, nastavlja Jerković.

U ovom trenutku novčanik još nije u praksi razrađen. "Mi ne znamo u ovom trenutku točno kako će funkcionirati u svakom detalju, u svakom koraku", priznaje Jerković. "Ovo je prvi korak u kojem se pokreće razvoj takvog sustava. I ovo je nekakvo odobrenje koje dolazi iz Europskog parlamenta da EU razvije taj sustav".

Europski parlament i Vijeće EU-a postavili su smjernice razvoja i pravila korištenja a EU je razvoj aplikacije povjerio četirima konzorcijima koji će ga svaki razvijati u različitim dijelovima. Prototipovi se očekuju 2025. godine.