ZNANSTVENICI koji stoje iza simboličnog "Sata sudnjeg dana" pomaknuli su kazaljke na samo 85 sekundi do ponoći, što je najbliže globalnoj katastrofi u gotovo osam desetljeća dugoj povijesti ovog upozorenja.

Odluka odražava sve veće prijetnje čovječanstvu, od nuklearnog oružja do klimatskih promjena i umjetne inteligencije. Ponoć na satu predstavlja trenutak u kojem bi čovječanstvo bilo potpuno uništeno, piše CNN.

Prošle godine sat je bio postavljen na 89 sekundi do ponoći, što je tada bio rekord. Nakon što je dvije godine zaredom, 2023. i 2024., stajao na 90 sekundi do ponoći, znanstvenici su ga pomaknuli bliže katastrofi zbog nedovoljnog napretka u rješavanju globalnih izazova.

Među njima su nuklearni rizik, klimatska kriza, biološke prijetnje i razvoj "destruktivnih tehnologija" poput, kako kažu, umjetne inteligencije. Kao dodatne egzistencijalne prijetnje naveli su i širenje dezinformacija i teorija zavjere.

"Čovječanstvo nije postiglo dovoljan napredak u vezi s egzistencijalnim rizicima koji nas sve ugrožavaju", izjavila je Alexandra Bell, predsjednica i izvršna direktorica Biltena atomskih znanstvenika, objašnjavajući ovogodišnju promjenu.

"Sat sudnjeg dana je alat kojim komuniciramo koliko smo blizu uništenja svijeta tehnologijama koje smo sami stvorili. Rizici s kojima se suočavamo, od nuklearnog oružja, klimatskih promjena do destruktivnih tehnologija, svi rastu. Svaka je sekunda važna i vrijeme nam istječe." Dodala je: "To je teška istina, ali to je naša stvarnost."

Što je Sat sudnjeg dana?

Bilten atomskih znanstvenika osnovala je 1945. godine kao neprofitnu organizaciju skupina znanstvenika koja je radila na Projektu Manhattan, tajnom programu za razvoj atomske bombe tijekom Drugog svjetskog rata. Iako je prvotna svrha bila mjerenje nuklearnih prijetnji, Bilten je 2007. u svoje izračune odlučio uključiti i klimatsku krizu.

Znanstvenici Biltena već 79 godina svake godine podešavaju vrijeme na satu ovisno o procjeni koliko je čovječanstvo blizu samouništenja. Odluku donose stručnjaci iz znanstvenog i sigurnosnog odbora Biltena, u suradnji s odborom pokrovitelja, koji je u prosincu 1948. osnovao Albert Einstein, a prvi predsjednik bio je J. Robert Oppenheimer. Odbor danas uključuje osam dobitnika Nobelove nagrade.

Je li Sat sudnjeg dana stvaran?

Sat nije osmišljen da bi precizno mjerio egzistencijalne prijetnje, već da bi potaknuo raspravu o teškim znanstvenim temama i krizama s kojima se planet suočava, navodi Bilten. Neki stručnjaci koji nisu sudjelovali u postavljanju sata dovode u pitanje njegovu korisnost.

"To je nesavršena metafora", rekao je za CNN 2022. dr. Michael Mann, ugledni profesor na Odsjeku za znanosti o Zemlji i okolišu Sveučilišta u Pennsylvaniji. Istaknuo je da sat objedinjuje različite vrste rizika koji se odvijaju u različitim vremenskim okvirima. Ipak, dodao je da "ostaje važno retoričko sredstvo koje nas iz godine u godinu podsjeća na krhkost našeg postojanja na ovom planetu".

Eryn MacDonald, viša analitičarka u Globalnom sigurnosnom programu Unije zabrinutih znanstvenika, izjavila je 2022. kako Bilten svake godine promišljeno donosi odluke kako bi privukao pozornost na egzistencijalne prijetnje. "Iako bih voljela da se možemo vratiti razgovoru o minutama do ponoći umjesto o sekundama, to nažalost više ne odražava stvarnost."

Što se događa kada sat otkuca ponoć?

Sat sudnjeg dana nikada nije stigao do ponoći, a bivša predsjednica i izvršna direktorica Biltena Rachel Bronson, koja sada radi kao viša savjetnica, nada se da i neće.

"Kada sat pokaže ponoć, to znači da se dogodila neka vrsta nuklearnog sukoba ili katastrofalna klimatska promjena koja je izbrisala čovječanstvo", rekla je. "Nikada ne želimo doći do te točke, a nećemo ni znati kada do nje dođemo."

Pomicanje kazaljki Sata sudnjeg dana unatrag i dalje je moguće kroz odvažne i značajne akcije. Najdalje od ponoći sat je bio 1991. godine - 17 minuta - kada je administracija tadašnjeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha potpisala Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja sa Sovjetskim Savezom.

"Mi u Biltenu vjerujemo da ih ljudi, budući da su stvorili ove prijetnje, mogu i smanjiti", kazala je Bronson. "Ali to nije lako, niti je ikada bilo. Zahtijeva ozbiljan rad i globalni angažman na svim razinama društva."