IRAN, Rusija i Kina sastaju se sutra kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu i riziku vraćanja sankcija režimu Islamske Republike u okviru tzv. "snapback" mehanizma Ujedinjenih naroda, rekao je danas glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.

Spomenuti mehanizam se odnosi na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2231 koja je dio nuklearnog sporazuma iz 2015. i uključuje automatsko vraćanje svih sankcija iz ranijih rezolucija o Iranu u slučaju "značajnog odstupanja" od preuzetih obveza islamskog režima u Teheranu, što znači automatski povratak svih sankcija.

Velika Britanija, Njemačka i Francuska, poznate kao E3, upozorile su teokratski režim u Teheranu da će posegnuti za tim mehanizmom, tj. vraćanjem svih međunarodnih sankcija, ako do kraja kolovoza ne bude nikakvog napretka u nuklearnim pregovorima.

SAD se prvi povukao iz sporazuma

Baghaei je rekao da trenutačno nema nikakvih planova glede nastavka nuklearnih pregovora sa SAD-om s kojim je Teheran do sada održao pet rundi pregovora prije izraelskih napada prošlog mjeseca. 

U međuvremenu je najavljeno da će Iran i E3 krajem tjedna u Istanbulu razgovarati o iranskom nuklearnom programu. Baghaei također dodaje da će Teheran na tom sastanku od europske trojke zatražiti "neke odgovore" jer spomenute zemlje nisu osudile američke i izraelske zračne napade.

E3 su s Kinom i Rusijom preostale strane nuklearnog sporazuma iz 2015. kojima je u zamjenu za ukidanje sankcija Iranu zajamčeno ograničavanje iranskog nuklearnog programa. SAD se prvi povukao iz tog sporazuma 2018., jer je, kako je ocijenila administracija predsjednika Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu, taj sporazum bio "vrlo slab".

Teheran tvrdi da je nuklearni program namijenjen mirnodopskoj upotrebi

Sastanak Irana, Kine i Rusije održat će se na razini glavnih direktora ministarstva vanjskih poslova. Iran priznaje da s Kinom i Rusijom radi na sprečavanju povratka sankcija ili ublažavanja posljedica istih. Jučer je Ali Larijani, izaslanik iranskog predsjednika, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o više tema, uključujući i kontroverzni iranski nuklearni program.

Dok SAD i Europa tvrde da Iran nikada ne smije imati nuklearnu bombu, Teheran tvrdi da je njegov program namijenjen mirnodopskoj upotrebi nuklearne energije.

Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), od sredine svibnja, ukupne iranske zalihe obogaćenog uranija procijenjene su na 9247,6 kilograma, odnosno 45 puta više od ograničenja utvrđenog sporazumom iz 2015. U svojim zalihama Iran ima procijenjenih 408,6 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto, što je samo mali korak do 90 posto potrebnih za nuklearnu bojevu glavu.

Rjabkov: Rusija bi obogaćivala uranij za Iran, ali do određene razine

Zemlja teoretski ima dovoljno nuklearnog materijala koji je gotovo doveden do razine oružja, ako se dodatno pročisti, za oko 10 nuklearnih bombi, prema IAEA-u sa sjedištem u Beču.

Rusija je 11. srpnja predložila uklanjanje obogaćenog uranija iz Irana i priopćila je ponudu iranskim vlastima, SAD-u i Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA).

Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov je rekao da bi Rusija obogaćivala uranij za Iran na svom teritoriju (pod međunarodnim nadzorom), ali ne do razine da od njega Iran može napraviti nuklearnu bombu.