BIVŠEM premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu danas treći put počinje suđenje za ratno profiterstvo u aferi Hypo. Podsjetimo, suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu kreće ispočetka nakon što je Vrhovni sud ukinuo nepravomoćnu presudu i vratio postupak na ponovno suđenje. Ivo Sanader negirao je krivnju za ratno profiterstvo.

Vrhovni sud je u ožujku ove godine ukinuo Sanaderu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo jer smatra da na prvostupanjskom sudu nije dokazano da je postupanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a negativno utjecalo na život ljudi i gospodarski potencijal države u ratu. 

Najviši sud je ranije izvijestio da je prihvatio Sanaderovu žalbu i ukinuo nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je bivši premijer krajem listopada 2018. u ponovljenom postupku proglašen krivim i osuđen na dvije i pol godine zatvora.

Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3.6 milijuna kuna nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava.

Time je Sanader, po tvrdnjama tužiteljstva, u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju ostvario protupravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.

Pojašnjavajući odluku, najviši sud je naglasio da je pravilo utvrđivanje činjenica odlučno i za ocjenu je li ostvarena znatna imovinska korist nerazmjerna.

Zakon o nezastarijevanju

Vrhovni sud je istaknuo kako prvostupanjski sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju, ali dodaje da radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države.

''Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice.

Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3.6 milijuna kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva", pojasnio je najviši sud.

Ističu da je to jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda tijekom ovog suđenja.

''Pritom, navedeni je zajam, prema prvostupanjskoj presudi, u odnosu na nepovoljne uvjete kreditiranja na domaćem bankarskom tržištu bio povoljan za RH u odnosu na visinu kamatnih stopa i u odnosu na rok otplate'', naglasio je Vrhovni sud nadodajući da u vrijeme zaključenja ugovora o zajmu nije bilo stranih konkurentskih banaka na tržištu koje bi bile zainteresirane za kreditiranje RH te da je provizija isplaćena iz sredstava banke, a ne na teret države.

Najviši sud zaključuje da je u ponovljenom postupku potrebno s više pažnje ocijeniti jesu li se u ponašanju optuženika stekla sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te ima li mjesta primjeni Zakona o nezastarijevanju.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

U zatvoru od travnja 2019.

Sanader je u zatvoru od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.

Sredinom listopada 2021. najviši sud je djelomično potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3.5 milijuna kuna kazne, dok je Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.

Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Najviši sud je jedinu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen za prodaju jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, potvrdio sredinom studenoga 2021.