SJEDINJENE Države ponudile su Kijevu sigurnosna jamstva po uzoru na NATO, dok su američki i europski pregovarači izvijestili o napretku u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini, ali dogovor o teritorijalnim ustupcima još je uvijek daleko, prenosi u utorak agencija Reuters.

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa dali su sigurnosnu ponudu na razgovorima s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Berlinu, rekli su američki dužnosnici, ali su upozorili da takav dogovor neće biti zauvijek na stolu.

Razgovori u njemačkoj prijestolnici izazvali su određeni optimizam kod europskih čelnika na putu okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Međutim, Moskva još nije pristala ni na jednu od promjena o kojima se raspravljalo u Njemačkoj i nije pokazala spremnost da to učini.

"Pokušavamo to postići", rekao je Trump govoreći u Bijeloj kući o sporazumu o okončanju rata. "Vodili smo brojne razgovore s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i mislim da smo sada bliži nego ikad prije i vidjet ćemo što možemo učiniti", dodao je.

Europski čelnici oprezno su pozdravili promjenu stava Trumpove administracije u pogledu sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. "Po prvi put od početka rata, mogućnost prekida vatre je zamisliva", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz, koji je bio domaćin sastanaka u Berlinu, u objavi na X-u.

"Danas sam prvi put imao osjećaj... da se svi ponašaju kao saveznici iz jednog tabora", rekao je poljski premijer Donald Tusk novinarima u svom avionu nakon što je napustio Berlin.

"Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo... da će se Amerika angažirati oko sigurnosnih jamstava za Ukrajinu na takav način da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovno napadnu Ukrajinu."

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da je pitanje sigurnosnih jamstava postalo "jasnije i vjerodostojnije", što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. "No, mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima nego i želi li Rusija uopće mir", rekao je Kristersson u izjavi nakon razgovora u Berlinu.

Teritorijalni ustupci

Zelenski je nakon razgovora rekao da će od SAD-a zatražiti sankcije protiv Rusije i da Ukrajini osigura više oružja, uključujući oružje dugog dometa, ako Moskva odbije prijedloge o kojima se raspravlja između Kijeva, Washingtona i europskih čelnika.

"Mislim da će Amerika primijeniti pritisak sankcijama i dati nam više oružja ako on (Putin) sve odbije", rekao je Zelenski novinarima. Kijev podržava ideju o prekidu vatre, posebno za energetske udare, tijekom božićnog razdoblja, dodao je.

SAD pritišće Ukrajinu da pristane na povlačenje svojih snaga iz istočne regije Donjeck, rekao je dužnosnik upoznat s tim pitanjem. To bi bio ogroman ustupak koji bi mogao izazvati žestoku reakciju u Ukrajini.

Zelenski, koji je ranije pitanje teritorijalnih ustupaka nazvao "bolnim", ponovio je nakon razgovora da Ukrajina neće priznati Donbas kao ruski ni "de jure ni de facto", što znači ni pravno ni u praksi.

Američki dužnosnici rekli su novinarima putem konferencijskog poziva da su osigurali dogovor o 90 posto pitanja. Iako dugogodišnja teritorijalna pitanja ostaju, jedan je rekao: "Imamo više različitih rješenja za premošćivanje jaza koja im predlažemo".

Ukrajina je prethodno izjavila da neće ustupiti teritorij Rusiji, koja je zauzela gotovo 20 posto zemlje na istoku i jugu od početka pune invazije u veljači 2022. Europski izvor upoznat s posljednjim razgovorima rekao je da Rusija nije odustala od svojih teritorijalnih zahtjeva. "Atmosfera je dobra, ali ciljevi ostaju prilično udaljeni", rekao je izvor.

Jamstva po uzoru na NATO

Zelenski je u Berlinu razgovarao s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, kao i s europskim čelnicima. Kijev je pod intenzivnim Trumpovim pritiskom da napravi ustupke Rusiji.

Američki dužnosnik kasnije je novinarima rekao da će, prema sporazumu o kojem se raspravlja u Berlinu, Ukrajina dobiti sigurnosna jamstva slična onima predviđenima u članku 5. NATO ugovora, koji od saveza zahtijeva da stane u obranu svake članice koja je napadnuta. Zelenski je rekao da je dokument o sigurnosnim jamstvima o kojem se raspravlja detaljan i da nije samo okvir, iako je dodao da ga još treba doraditi.

Očekuje se da će se radne skupine sastati u SAD-u tijekom nadolazećeg vikenda, moguće u Miamiju, rekao je jedan od američkih dužnosnika. "Jesmo li spremni ići u Rusiju ako bude potrebno? Apsolutno", dodao je američki dužnosnik.

U zajedničkoj izjavi čelnika nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, navodi se da postoji "snažna konvergencija" sa SAD-om te je naveden popis ciljeva na kojima obje strane trebaju raditi.

To uključuje obveze podrške ukrajinskim oružanim snagama, mirovnim snagama pod vodstvom Europe i jamstva za upotrebu sile ako Ukrajina ponovno bude napadnuta, kao i podršku Ukrajini da se pridruži EU-u. Ukrajina je u nedjelju izjavila da je spremna odustati od svoje ambicije pridruživanja NATO-u u zamjenu za zapadna sigurnosna jamstva.

Zasad nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima rekao da je ruski zahtjev da se Ukrajina ne pridruži NATO-u temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom rješenju. Rekao je da Rusija očekuje ažurirane informacije od SAD-a nakon pregovora u Berlinu.