HRVATSKOJ je potrebna reforma obrazovanja u strukovnim školama radi podizanja kompetitivnosti učenika na tržištu rada, istaknuto je na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje uz napomenu da mjesta mora biti i za općeobrazovne predmete poput politike i gospodarstva.

''Osobito su važni politika i gospodarstvo, upravo zato jer vidimo do koje mjere imamo probleme s nepoštivanjem i nepovjerenjem u institucije, s nepoznavanjem svojih i prava drugih", rekla je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na tematskoj sjednici saborskog Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu.

"Ukoliko to mladi ne dobiju kod kuće i u školi, gdje će dobiti? Na TikToku? To nije dobar put, država je dužna osigurati mladima neke nužne sadržaje'', poručila je pučka pravobraniteljica na sjednici saborskog odbora na kojoj su se o prijedlogu reforme strukovnog obrazovanja okupili predstavnici poslodavaca, obrtnika, profesora u školama, Ministarstva znanosti i drugih relevantnih institucija.

Bakić: Jedna od najvećih zadaća obrazovanja je pripremiti učenike za donošenje slobodnih i informiranih odluka

Dok su prelazak na modularnu nastavu svi podržali, rasprava se vodila o statusu općeobrazovnih predmeta, odnosno trebaju li biti obavezni ili izborni i kolika im je satnica potrebna.

Zastupnik stranke Možemo! Damir Bakić također smatra da "nije dobar potez" da predmet "politika i gospodarstvo" bude fakultativni u nastavnom programu za većinu zanimanja.

''Jedna od najvećih zadaća obrazovanja je pripremiti učenike za donošenje slobodnih i informiranih odluka, kao i za aktivno sudjelovanje u procesu odlučivanja. To znači da škola ne smije biti samo mjesto gdje se stječu tehnička znanja i vještine, već i prostor u kojem se razvija kritičko mišljenje i društvena osviještenost'', kazao je Bakić.

"Jedino se na satovima politike i gospodarstva uči o razlici između prireza i poreza..."

Predstavnici profesora u srednjim školama istaknuli su da se jedino na satovima politike i gospodarstva uči o razlici između prireza i poreza, o ekonomskim politikama koje države vode, funkcioniranju brojnih udruženja poput Hrvatske obrtničke komore i sl.

Na satovima biologije pak učenici dobivaju znanja o važnosti zdrave prehrane, zdravlju spolnih organa i redovitog odlaska na kontrolne preglede, s obzirom na to da "samo zdrav radnik može pridonijeti gospodarstvu".

Kao ključno pitanje obrazovnog procesa, zastupnica Marija Lugarić (SDP) navela je građanske kompetencije, prijeko potrebne nakon završenog školovanja.

Miletić: Nedopustivo je smanjenje satnice iz povijesti

''Svaki radnik, osim što mora biti dobar radnik, mora znati kolektivno pregovarati sa svojim poslodavcima. Očekujem od Agencije i Ministarstva odgovor na pitanje gdje su građanske kompetencije? One se mogu ostvarivati kroz općeobrazovne predmete ili kroz neke druge kombinacije, putem modula i sl.'', naglasila je Lugarić.

Mostov zastupnik Marin Miletić nedopustivim je ocijenio smanjenje satnice iz povijesti, za koju smatra da je jedan od ključnih predmeta.

"Ako đaci ne znaju svoju povijest i povijest Europe, dovodimo ih u opasnost od brojnih manipulacija. Moraju znati sve zamke koje dolaze zbog nerazumijevanja povijesti, a ne možemo im reći da se obrazuju na internetu ili da guglaju'', poručio je.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Mile Živčić upozorio je na zastarjelost dosadašnjih nastavnih planova i programa za srednje strukovne škole. ''Najveći broj njih je iz 1997. godine. Trenutno je na javnom savjetovanju 146 novih kurikula koji mijenjaju dosadašnjih 248'', rekao je.

Balković: Pad broja učenika u školama veći nego u Ukrajini

Mislav Balković iz Hrvatske udruge poslodavaca napomenuo je da reforma strukovnog obrazovanja mora rezultirati usklađivanjem znanja i vještina s aktualnim potrebama na tržištu rada. No Hrvatska ima jedan veći problem, a to je pad broja učenika, iz čega kasnije proizlazi nedostatak radnika.

''Kad gledate broj ukupno upisanih učenika u osnovnim školama u zadnjih deset godina, Hrvatska je pala za 7.79 posto. Srednje škole bilježe pad od 18.36 posto, a neke su županije pale i preko 35 posto. To se nije dogodilo ni Ukrajini u ratu, a jest Hrvatskoj u miru, Hrvatskoj u Europskoj uniji'', istaknuo je.

HDZ-ovka: Prioritet treba biti usklađenost između potreba gospodarstva i kompetitivnosti učenika

HDZ-ova zastupnica Majda Burić također smatra da prioritet treba biti usklađenost između potreba gospodarstva i kompetitivnosti učenika, no dodaje da ima razumijevanja za sva pitanja, dvojbe i nedoumice profesora povijesti.

''Meni je povijest velika ljubav, i prva bih voljela da svi učenici znaju vrhunsku povijesnu vrijednost 'editia princeps', ali mora li to nužno znati npr. moj mehaničar koji treba popraviti električni auto, a za kojeg ja onda postavljam pitanje gdje se on može dodatno usavršavati i brusiti svoju kompetitivnost za takvu usku vrstu mehanike'', poručila je Burić.

Što se tiče ostalih promjena koje bi valjalo razmotriti, voditeljica Odjela za obrazovanje u Hrvatskoj obrtničkoj komori Mirela Lekić nabrojala je produljenje osnovne škole na devet godina i uvođenje dodatne godine školovanja za učenike strukovnih škola koji žele nastaviti obrazovanje na fakultetima.