MIROVINSKA i porezna reforma, zakoni o udžbenicima, o zdravstvenoj zaštiti i o upravljanju državnom imovinom, Lex LNG, no prije svega potvrda Istanbulske konvencije te prelasci oporbenih zastupnika u redove vladajućih i rast kluba Milana Bandića obilježili su saborsku godinu u kojoj se skupno zasjedalo 117 dana, najviše u proteklom desetljeću.

Početkom prosinca, sabor je donio paket od šest zakona za mirovinsku reformu koja se primjenjuje od 1. siječnja iduće godine, a prema kojoj ćemo, od 2033. u mirovinu sa 67 godina. Prijevremeni odlazak u mirovinu penalizirat će se 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, umirovljenici će moći raditi do četiri sata dnevno i zadržati mirovinu.

U mirovinu sa 67 godina

Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućit će se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu, samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža dobit će majke i posvojiteljice za svako rođeno ili posvojeno dijete što će im povećati mirovine za oko dva posto.

Izmijenio je paket poreznih zakona, treći put u mandatu vlade premijera Andreja Plenkovića što će građanima donijeti rasterećenje od oko 3 milijarde kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), od početka iduće godine sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se svježe ili rashlađeno meso, riba, voće, povrće i jaja, kao i dječje pelene. Čeka se potez trgovaca.

Zakon o upravljanju državnom imovinom, donijet u svibnju, stvorio je okvir za aktivaciju i zaštitu državne imovine, omogućio da se u funkciju, davanjem u dugoročan zakup, stave nekretnine za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi kao što su bivša odmarališta na hrvatskoj obali koja 28 godina propadaju.

Konvencija koja je podijelila javnost i HDZ

Spomenuti su zakoni, zbog svog značenja, izazvali veliku pozornost i u političkoj i  gospodarskoj i općoj javnosti, no ta je pozornost daleko od one koja je pratila potvrdu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska.

Svjetonazorska rasprava koju je, kako u javnosti, tako i u vladajućem HDZ-u, izazvala ta Konvencija, nesuglasje oko nje prenijelo se i u Sabornicu, pa je kod glasanja čak 14 HDZ-ovaca bilo protiv njene potvrde, dok je HRAST, odnosno njegov zastupnik Hrvoje Zekanović, zbog iste napustio vladajuću koaliciju.

Među onima koji su digli ruku protiv bili su i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, ali i kasnije sa stranačkih dužnosti smijenjeni politički tajnik Davor Ivo Stier te međunarodni tajnik Miro Kovač, što se u javnosti percipiralo kao obračun premijera i predsjednika stranke Andreja Plenkovića s unutarstranačkom oporbom.

Dok su iz vlade tumačili kako je Istanbulskoj konvenciji cilj spriječiti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, njezini protivnici su je dovodili u vezu s mogućom pravnom obvezom priznavanja trećeg spola te redefinicijom braka.

Osim te Konvencije, svjetonazorske podjele, ali i problem na relaciji HDZ-HNS, izazvao je i novi Zakon o udomiteljstvu, HNS je, naime, nakon što je vlada poslala zakon u sabor, tražio da se udomiteljstvo dopusti i istospolnim parovima, na što HDZ nije pristao. HNS, čiji su zastupnici kod glasanja o zakonu bili suzdržani, najavio je da će zakon poslati Ustavnom sudu na ocjenu, jer ga smatra diskriminatornim, a isto je učinio i SDP.

Marakeški sporazum i Deklaracija o položaju Hrvata u BiH

U saboru je iskrilo i zbog još jednog međunarodnog dokumenta - Globalnog kompakta za sigurne, uredne i regularne migracije, kolokvijalno nazvanog Marakeški sporazum. Rasprava o njemu, međutim, nije se pretočila u sabornicu, nego je taj dokument, poslan u sabor tek kao informacija, raspravio matični saborski Odbor za vanjsku politiku.

Iz vlade su pojašnjavali kako je riječ o katalogu mjera koji potiče suradnju država po pitanju regularnih migracija, a ne o obvezujućem dokumentu kojim države predaju dio suvereniteta, no kritičari, koji su zazivali saborsku raspravu, tvrdili su kako Hrvatska prihvaćajući sporazum prihvaća i određene političke obveze.

Posljednjeg dana ovogodišnjeg saborskog zasjedanja donesena je i Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan RH. U njoj se upozorava na marginaliziranost Hrvata te se poziva na izmjene Ustava BiH kao i izbornog zakona.

Niti oko tog dokumenta lijeva i desna strana sabornice nisu uspjele postići konsenzus. U konačnici se na glasanju pred zastupnicima pojavila druga, ublažena verzija Deklaracije koja je za desnicu bila ''kamilica'' i ''licemjerna lažna ruka pomoći Hrvatima u BiH'', a za ljevicu i dalje ''miješanje u unutarnju politiku druge države''.

Zakon o udžbenicima i rast Bandićeva Kluba

U vladajućoj je koaliciji iskrilo i zbog novog zakona o udžbenicima, prije svega zbog zahtjeva Kluba zastupnika Milana Bandića da se tim zakonom propiše da država osigurava sredstva za besplatne udžbenike za sve osnovne škole, a da vlada, ovisno o raspoloživom novcu, može za svaku školsku godinu odlučiti i o financiranju onih za srednjoškolce. Klub je uvjetovao: ili će se prihvatiti taj zahtjev ili nema podrške zakonu, a ministrica Blaženka Divjak uzvratila je da će, ne prođe li zakon, dati ostavku. Bandićev zahtjev vlada je prihvatila u donekle izmijenjenom obliku, financirani udžbenici bit će u vlasništvu škole.

Bandić, dakle, može biti zadovoljan, kao što može biti zadovoljan i rastom svoga Kluba, s jednog zastupnika na početku saziva narastao je na 12,  a upućeni kažu da tu nije kraj, da je krajnja ambicija njih 15 odnosno 16 kako bi mogao zatražiti rekonstrukciju vlade i HNS-a. Premijer Plenković i predsjednik sabora Gordan Jandroković odbacuju tu mogućnost, a Jandroković kaže da je ta tema ''ubačena u medijski prostor, samo se vrti i onda će nestati''.

Bandićevu Klubu posljednja se priključila bivša SDP-ova zastupnica Ana Komparić Devčić, njenim odlaskom Klub SDP-a pao je na 30 članova, osam manje nego na početku mandata. SDP su prije nje napustili Tomislav Žagar i Tomislav Saucha, a ove godine Bojan Glavašević, Zdravko Ronko, Mario Habek i Milanka Opačić. Iz stranke je isključen Mirando Mrsić. Bandiću se priključila i bivša HNS-ova zastupnica Marija Puh, spomenuti Žagar neko je vrijeme boravio u Klubu Mosta pa otišao u Klub nezavisnih zastupnika gdje mu društvo čine Glavašević i Marko Vučetić, koji je kao nezavisni bio u Klubu Mosta. U dvije godine aktualnog saborskog saziva stranku su promijenila 23 zastupnika.

Vujčić ostao guverner, Jelenić zamijenio Cvitana

Saborska oporba ove jeseni nije uspjela srušiti ministra zdravstva Milana Kujundžića kojem su pobrojali 52 razloga zbog kojih ne bi više trebao biti ministar, ali iako tanka, saborska većina pokazala se stabilnom.

Zbog Afere Hotmail ostavku je proljetos podnijela potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, za potpredsjednika vlade sabor je imenovao Tomislava Tolušića, a resor gospodarstva preuzeo je Darko Horvat.  

Hrvatska narodna banka dobila je novo vodstvo, sabor je ponovno na šest godina guvernerom imenovao Borisa Vujčića, a za njegovu zamjenicu Sandru Švaljek.

Dražen Jelenić novi je glavni državni odvjetnik, naslijedio je Dinka Cvitana kojemu je do tada bio prvi zamjenik. Ivanu Klešiću sabor je povjerio još jedan, osmogodišnji mandat glavnog državnog revizora, Zorana Pičuljana izabrao je za povjerenika za informiranje.

Svjedočanstvo, uvrede, noćni rad

Ova će saborska godina ostati upamćena i po emotivnom, do tada nezabilježenom, osobnom svjedočanstvu Mostove zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić da su joj u splitskoj bolnici postupak kiretaže radili bez anestezije

Kao nikada prije sabornica je postala mjesto žestokih verbalnih sukoba, niskih udaraca i uvreda. ''Čobane'', ''Pametan si za p.......'', ''Bolje bi bilo da vas Zagora nije rodila'', tek su neke. Okupacijom govornice ujedinjena oporba uspjela je spriječiti predsjedavajućeg da promijeni ranije najavljen raspored rasprava.

Zbog Poslovnika, sabor je u ožujku, prvi put u svojoj modernoj povijesti, zasjedao cijelu noć.

Iako se oporba žestoko tome protivila, Poslovnik je u konačnici izmijenjen, a rad sabora postao je organiziraniji, a rasprave dinamičnije.