Sabor sutra seli u vojno učilište na zagrebačkom Črnomercu
NAKON dvomjesečne ljetne stanke, Hrvatski sabor sutra počinje redovno jesensko zasjedanje, i to na novoj lokaciji vojnog učilišta "Franjo Tuđman" na zagrebačkom Črnomercu, na kojoj bi zbog obnove svoje dotrajale i potresom oštećene zgrade trebao provesti iduće tri godine.
Toliko bi, naime, trebala potrajati obnova povijesne zgrade na Trgu svetog Marka u koju bi građevinari trebali ući u idućih mjesec dana.
Od 30. svibnja 1990., kada je konstituiran prvi višestranački sabor, zastupnici su u tri navrata napustili svoju zgradu na Gornjem gradu, prvi put 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali obližnju zgradu Banskih dvora, drugi put nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020., a treći ovoga ljeta zbog temeljite obnove zgrade.
Iako neke nevladine udruge problematiziraju selidbu sabora u krug vojnog učilišta, iz sabora su više puta objasnili da su na to prije svega utjecali financijski i sigurnosni razlozi. Dvije lokacije koje su saboru bile ponuđene na javnom pozivu bile su preskupe i nisu udovoljavale svim traženim sigurnosnim uvjetima.
Iako je s oko 20 tisuća četvornih metara, koliko je imao na Trgu sv. Marka, sabor preselio u novi prostor od 7 tisuća četvornih metara, predsjednik sabora Gordan Jandroković ne očekuje veće probleme u radu. Glavnina radova, nužna za normalan rad sabora, već je završena, ostalo je još nešto manjih koji su se i danas rješavali u hodu.
Generalna proba uoči sutrašnje sjednice
Ususret sutrašnjoj, prvoj sjednici na novoj lokaciji održana je i generalna proba rada u sabornici, na kojoj su kadeti i kadetkinje Oružanih snaga RH isprobali sustav glasanja i mikrofona.
Zastupnike će u sabornici na Črnomercu dočekati nešto drugačiji raspored sjedenja i nove klupe, ali i njima poznate originalne crvene fotelje, koje su kao i većina drugog inventara preseljene iz zgrade na Trgu sv. Marka. Tu su i originalna govornica i stari sustav glasanja.
U novom prostoru svoje su mjesto našle i vrijedne umjetnine, uključujući čuvenu sliku umjetnice Jadranke Fatur koja prikazuje zasjedanje Hrvatskog sabora kod donošenja Božićnog Ustava 1990. godine.
Preseljena je i replika Bašćanske ploče ispred koje zastupnici obično daju izjave za medije.
Ove jeseni i o poreznoj reformi, izboru 10 ustavnih sudaca, proračunu
Jesensko zasjedanje, koje prema Ustavu traje do sredine prosinca, otvorit će se aktualnim prijepodnevom u kojemu će pitanja premijeru i članovima vlade postaviti 40 zastupnika. Prvi će to učiniti Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina), a posljednji HDZ-ov Goran Ivanović.
Na dnevnom redu nove sjednice za sada je 101 točka, a očekuju se i nove. Pred zastupnicima će se tako naći različita izvješća o radu, usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, rebalans proračuna, a zatim i proračun. Čeka ih i novi krug porezne reforme, kao i izbor 10 sudaca Ustavnog suda. Od oporbenih inicijativa raspravljat će primjerice o interpelaciji o radu vlade u sektoru energetike.
Pritom, kako se bliže predsjednički izbori, može se očekivati da će se dio kampanje preliti i u saborske klupe.
U srijedu, nakon aktualnog prijepodneva i iznošenja stajališta klubova zastupnika, predsjednik vlade podnijet će izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća.
U četvrtak zastupnici će raspravljati o prijedlogu zakona o upravljanju i održavanju zgrada kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, a cilj mu je povećanje ponude i posljedično povećanje priuštivosti stanova za kupnju i najam.
Istoga dana na dnevnom redu su i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji kojima će se u zaustavljanje nelegalne gradnje uključiti i 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima gradova i općina. Njima će se dati određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat.
U petak su na raspravi izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu te Izvješću Odbora za predstavke i pritužbe za 2023. godinu.
Saborska većina: Sigurnih 77, moguće i 79 zastupnika
U jesensko zasjedanje sabor ulazi nakon osipanja u Domovinskom pokretu, partneru vladajućeg HDZ-a. U HDZ-u unatoč raskolu uvjeravaju da većina ni na koji način nije ugrožena te da vladajući imaju sigurnih 77, a u budućnosti i mogućih 79 zastupnika.
Klub Domovinskog pokreta napustili su Igor Peternel i Krešimir Čabaj, a Mario Radić, kojeg su njih dvojica slijedili u izlasku iz DP-a, najavljuje osnivanje nove stranke, pa treba vidjeti hoće li Peternel i Čabaj u saboru ostati uz većinu.
Hrvatski sabor će bez prekida zasjedati do 25. listopada, nakon čega će napraviti stanku zbog blagdana Svih svetih. U nastavku godine radit će po modelu tri tjedna saborska sjednica i jedan tjedan terenski rad zastupnika.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati