NAKON jednomjesečne stanke aktualnim prijepodnevom Hrvatski sabor sutra počinje redovno proljetno zasjedanje.

Ždrijebom je odlučeno da će na aktualnom prijepodnevu prvi pitanje članovima vlade postaviti nezavisni Vladimir Bilek, a posljednji, 41., Ivan Celjak (HDZ).  

Sjednica koja počinje u utorak trajat će sedam tjedana, a po potrebi i dulje. Naime, već sada na raspravu čeka 108 točaka, a sasvim je izvjesno da će ih uskoro, što iz vlade, što od zastupnika, stići još.

Prvi radni tjedan u saboru će se intenzivno raditi, nakon aktualnog prijepodneva u utorak poslijepodne zastupnici će imati priliku poslušati i raspraviti izvješće premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća održanima u prošloj godini.

O obnovi u potresu stradalih područja

Srijeda je rezervirana za raspravu o vladinu prijedlogu da se Zakon o obnovi od potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije proširi i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu od 29. prosinca.

Po predloženom modelu, sve županije će u svojim proračunima trebati osigurati po 20 posto za konstrukcijsku obnovu nekretnina na svojim područjima, isto kao i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine. Za potpomognuta područja, poput Petrinje i Gline, država će u potpunosti osigurati sredstva.

I prije nego što je vladin prijedlog stigao do sabora izazvao je žestoke kritike sisačke gradonačelnice, SDP-ove Kristine Ikić Baniček koja je ogorčena mogućnošću da Sisak neće imati pravo na stopostotno sudjelovanje države u obnovi, odnosno da će se obnavljati "po istom modelu kao i bogatiji Zagreb".

Resorni ministar graditeljstva Darko Horvat uzvraća joj kako će država, ne bude li Sisačko-moslavačka županija to mogla, pokriti 20 posto njene obveze.

Naglasio je i kako je u zakon ugrađen i dohodovni i socijalni cenzus, slijedom kojih su sudjelovanja od 20 posto oslobođene određene skupine stanovništva, konkretno one bez značajnije imovine, socijalno ugroženi itd.

U zakonu sve jasno piše, pa se stoga umirovljenici i oni koji su u ovom trenutku nezaposleni ne trebaju bojati, rekao je Horvat, naglašavajući da na potpomognutim područjima koja su stradala u razornom potresu neće biti potreban ni imovinski ni socijalni kriterij jer će država u potpunosti financirati izgradnju zamjenskih stanova ili kuća. 

O proglašenju IGP-a, radu Državnog odvjetništva u 2019.

Sabor će u četvrtak raspravljati o prijedlogu da se formalizira njegova odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP) u Jadranu koju je donio 18. prosinca uz veliku podršku zastupnika.

Dan kasnije šefovi diplomacije Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su u Trstu, na sastanku o hrvatskom i talijanskom proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru, zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve.

"Jadransko more kao poluzatvoreno more s intenzivnim pomorskim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup očuvanju okoliša, sprječavanju rizika i osiguravanju održivog razvoja", navodi se u zajedničkoj izjavi ministra Gordana Grlića Radmana, talijanskog ministra Luigija Di Maija i slovenskog Anžea Logara sa sastanka u Trstu.

"Naš IGP protezat će se u području u kojem se sada proteže naš zaštićeni ekološki ribolovni pojas i imat će one vanjske privremene granice razgraničenja dok se s Italijom i Crnom Gorom ne sklopi ugovor o konačnom razgraničenju tih pojasa", naglasila je državna tajnica MVEP-a Andreja Metelko Zgombić. 

Po njezinim riječima, ono što je bitno znati je to da kroz gospodarske pojaseve postoji sloboda plovidbe, tako da će prava trećih država i dalje biti zaštićena.

Sabor će u četvrtak raspraviti i Izvješće o radu DORH-a u 2019. godini koje je planirao raspraviti koncem prošle, no plan je morao promijeniti nakon što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek završila u izolaciji zbog covida-19.