NI NAKON cjelodnevne, maratonske rasprave u srijedu zastupnici oporbenog SDP-a i vladajućeg HDZ-a nisu približili stajališta o novom zakonu o regionalnom razvoju Hrvatske. Dok oporba tvrdi da se zakon velikim dijelom svodi na procedure bez stvarnog učinka, vladajući poručuju da on donosi jednake šanse za sve krajeve zemlje.

Sanja Bježančević (SDP) rekla je da novi zakon ne daje jasan odgovor na ključno pitanje – kako će promijeniti gospodarsku i socijalnu stvarnost Hrvatske. Skeptična je prema tvrdnjama da će osigurati ravnomjeran razvoj, ističući da Hrvatska već godinama ima zakone i strategije, ali da rezultati pokazuju kako dosadašnje politike nisu dale očekivane učinke, osobito u Slavoniji, koju je opisala kao simbol propuštenih prilika, a ne razvoja.

SDP-ova Iljkić Vlašić: Iz Slavonije se iselilo 140 tisuća ljudi

Martina Iljkić Vlašić (SDP) upozorila je da se iz Slavonije iselilo više od 140 tisuća ljudi te da je samo Požeško-slavonska županija između 2011. i 2021. izgubila 18 posto stanovništva. Naglasila je da se to negativno odrazilo na tržište rada, produktivnost i potrošnju.

Iz HDZ-a uzvraćaju da je 4,9 milijardi eura, koliko je Vlada uložila kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem, itekako vidljivo na terenu, ali i u izbornim rezultatima stranke na posljednjim lokalnim izborima. Anamarija Blažević (HDZ) rekla je da depopulacija Slavonije traje desetljećima te da je dodatno pojačana ratnim stradanjima, istaknuvši da je njezin Pakrac iz skupine nerazvijenih gradova prešao u skupinu razvijenih.

HDZ-ov Šašlin: Mladi se vraćaju

Stipan Šašlin (HDZ) ustvrdio je da se mladi koji su otišli iz Hrvatske vraćaju te da se u Slavoniji vide rezultati oko 165 tisuća projekata pokrenutih od 2016. godine, od velikih infrastrukturnih zahvata do lokalnih projekata poput nogostupa.

Zakon je kritizirala i Anka Mrak Taritaš (Glas), koja je rekla da je riječ o svojevrsnom oksimoronu. Po njezinim riječima, zakon s jedne strane prebacuje odgovornost na jedinice lokalne samouprave, a s druge im ne daje stvarne alate za djelovanje.

Josip Borić (HDZ) ironično je primijetio da je zakon bio dobar dok ga je Mrak Taritaš donosila kao ministrica, poručivši da je novi zakon nastavak dobre prakse i da mu je cilj osigurati jednake šanse za sve. Naglasio je da je na raspolaganju 550 milijuna eura te da je potreban zakonodavni okvir kako bi se ta sredstva učinkovito koristila.

Kristina Ikić Baniček (SDP) rekla je da u zakonu ne vidi rješenje za, kako je navela, ključni problem – kako natjerati HDZ-ovu vlast da sredstva za ravnomjerni razvoj dijeli pravedno i pošteno. Ustvrdila je da se novac ne raspoređuje prema kvaliteti projekata, nego prema stranačkoj pripadnosti lokalnih čelnika, pozivajući se na vlastita iskustva.

HDZ-ovi zastupnici odbacili su te tvrdnje, naglašavajući da se sredstva, većinom europska, dodjeljuju isključivo temeljem projekata, a ne članskih iskaznica.

Banija ili Banovina

Nezavisni Josip Jurčević ocijenio je da bi kritike o korupciji bile uvjerljivije kada bi se, uz HDZ, spominjala i iskustva SDP-a, posebno slučaj bivše sisačko-moslavačke županice Marine Merzel.

Rasprava je potom skrenula i na terminološki prijepor oko naziva Banovina i Banija. Ikić Baniček ustvrdila je da se ispravno koristi naziv Banija, dok je Jurčević ustrajao na nazivu Banovina.

Kasno navečer zastupnici su se suglasili da Sabor treba potvrditi memorandume o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma između Kraljevine Norveške i Hrvatske te EGP financijskog mehanizma između Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Hrvatske. Ukupna vrijednost tih programa iznosi 63,5 odnosno 66,4 milijuna eura, a odnose se na razdoblje od 1. svibnja 2021. do 30. travnja 2028.