RUSIJA ima ozbiljne demografske probleme, koje će rat u Ukrajini pogoršati. Loša demografska slika je problem gotovo svih modernih društava, od SAD-a i Europske unije do Kine, ali ako se tom problemu doda problem iseljavanja, situacija postaje dramatična. Posebno ako država ima ambicije da postane velesila.

Još u siječnju ove godine je državna statistička agencija Rosstat objavila da se tijekom 2021. stanovništvo Rusije smanjilo za gotovo milijun ljudi. To je najveći pad još od Drugog svjetskog rata.

Dok mnogi prozivaju državnu vlast za umjetno umanjivanje broja umrlih tijekom pandemije covida-19, činjenica je da Rusija prolazi kroz period demografskog sloma još od kraja SSSR-a. Konkretno, devedesete su obilježili oštar pad broja rođenih na tisuću stanovnika i pad fertiliteta, a prve godine novog tisućljeća se trend preokrenuo i demografska slika se poboljšavala sve do 2014.

Nakon te godine slijedi ponovni demografski pad, usporedno s padom gospodarstva. Upravo te godine je Rusija izvršila okupaciju Krima, što je dovelo do gospodarskog pada zbog uvođenja sankcija, ali više od toga zbog gubitka povjerenja međunarodnih investitora.

Sve manje rođenih

1987., tik prije raspada SSSR-a, u Rusiji je bilo 17.2 rođenih na tisuću stanovnika. Nakon toga slijedi nagli pad, a najniža točka je dostignuta 1998. s tek 8.3 rođenja na tisuću stanovnika. Ulaskom u novo tisućljeće Rusija doživljava ekonomski procvat, zbog kojeg se svrstavala u tzv. BRICS, zemlje u razvoju s velikim potencijalom za gospodarski rast.

Broj rođenih na tisuću stanovnika se postupno oporavlja i doseže 14.7 na tisuću stanovnika 2014. Nakon te godine slijedi veliki pad gospodarstva, vidljiv i u vrijednosti industrijske proizvodnje (bez nafte, plina i rudarstva). Dodana vrijednost industrijske proizvodnje pada s 233 milijarde dolara na 149 milijardi dolara do 2016., prema podacima Svjetske banke.

U istom razdoblju Rusija prolazi financijsku krizu, u kojoj oštro pada tečaj nacionalne valute rublja. Osim gubitka povjerenja investitora zbog okupacije Krima, i posljedično međunarodnih sankcija, razlog je oštar pad cijene nafte. Procjenjuje se da pad cijene nafte od 10 posto dovodi do pada BDP-a Rusije od 1.4 posto.

Do 2019. broj rođenih na tisuću stanovnika pada na 9.8, a posljednji put je toliko nizak bio 2000. Usporava i useljavanje iz drugih država bivšeg SSSR-a pa počinje padati i ukupni broj stanovnika, prvo u desecima tisuća godišnje, pa stotinama tisuća godišnje, a ako je vjerovati ranije spomenutim službenim podacima državne statističke agencije Rosstat, sada se već godišnji pad stanovništva približava milijunu.

Veliki egzodus stanovništva

Invazija na Ukrajinu je dovela do egzodusa stanovništva iz Rusije, uglavnom mladog i visokoobrazovanog. Velik je to gubitak ljudskog kapitala, kvantitativno i kvalitativno. Osim što odlazak mladih smanjuje mogućnost za demografski oporavak u budućnosti, gubitak obrazovanog stanovništva smanjuje potencijal za gospodarski rast.

Stopa fertiliteta tj. broj djece po ženi, u Rusiji je među najmanjima na svijetu. Posljednjih godina se kreće od 1.5 do 1.6 djece po ženi, manje od Kine i SAD-a, u kojima je stopa fertiliteta 1.7 djece po ženi. Sličnu stopu ima i EU, ali za razliku od Rusije, ona ima snažan priljev stanovništva od useljavanja.

Oko 12.5 milijuna Rusa je u dobi između 30 i 34 godine - rođeni su oko ili neposredno prije raspada SSSR-a. No tek je oko 6.5 milijuna ljudi u dobi od 20 do 24 godine. Čak i da nisu mladi počeli masovno odlaziti, same brojke sugeriraju da je Rusija osuđena na daljnji demografski pad.

Mladi Rusi ne odlaze samo na Zapad nego i u bivše članice SSSR-a. Još u prvom mjesecu invazije na Ukrajinu su okolne zemlje javljale velike prelaske stanovništva iz Rusije. Vlasti Gruzije su javljale da je već 20.000 do 25.000 Rusa prešlo granicu, a Armenija da joj dnevno u zemlju ulazi šest tisuća Rusa i Ukrajinaca. Mnogi su otišli u Finsku, Tursku, Srbiju i Kazahstan.

Rat u Ukrajini je samo kap koja je prelila čašu. Mnogi su se prepali nadolazećeg gospodarskog pada, međunarodne izolacije i smanjivanja osobnih sloboda, ali trend odlaska mladih iz Rusije je počeo prije samog rata. Ankete iz ranijih godina su pokazivale da više od 40 posto mladih Rusa namjerava otići iz zemlje.

Razlozi su većinom ekonomske prirode. Najnoviji dostupni podaci iz Svjetske banke, iz 2020., pokazuju da je 17 posto nezaposlenosti za one u dobi između 15 i 24 godine. Prema podacima državne statističke agencije Rosstat, medijalna plaća u Rusiji je 2020. bila manja od 450 eura. To znači da pola Rusa zarađuje više od tog iznosa, a druga polovina manje.

Zrakoplovne karte prema Istanbulu i drugim gradovima u zemljama koje nisu zabranile letove iz Rusije su peterostruko poskupjele. S obzirom na ruske plaće, to znači da je potrebno potrošiti cjelomjesečnu plaću za bijeg cijele obitelji iz Rusije zrakoplovom.

Prema nekim procjenama, Rusiju je samo do kraja ožujka napustilo 200 tisuća ljudi, uglavnom mladih i visokoobrazovanih. Posebno zabrinjava odlazak znanstvenika i IT stručnjaka.

Rusija pokušava spriječiti odljev mozgova, ali bez većeg uspjeha. Putin je u ožujku potpisao uredbu prema kojoj se zaposleni u tehnološkom sektoru oslobađaju od mogućnosti novačenja. Državne vlasti Rusije nude porezne olakšice, jeftinije zajmove i povoljnije nekretninske kredite za tehnološke stručnjake.

Loša struktura stanovništva

Nije problem samo u broju stanovnika i broju rođenih. I struktura stanovništva u Rusiji je sve gora. Prosječna starost stanovništva 2020. je bila oko 40 godina, pet godina više nego 1990. Očekivano trajanje života muškaraca je 67.75 godina, prema službenim podacima. To je pet godina manje očekivano trajanje života nego u Hrvatskoj, devet godina manje nego u SAD-u i više od deset godina manje nego u Njemačkoj.

Stopa smrtnosti je 2021. iznosila 16.7 smrti na tisuću stanovnika, prema podacima ruske državne statističke agencije Rosstat. To je golema razlika između broja rođenih i broja umrlih na godišnjoj razini, s obzirom na to da je broj rođenih 9.8 na tisuću stanovnika, i očit pokazatelj starenja i odumiranja ruskog stanovništva.

Jasno je da Rusija ima demografski problem, no dijeli ga s većinom svijeta (osim sa siromašnim državama Afrike). Ali kada se pogledaju ukupni podaci; broj rođenih, broj umrlih, očekivano trajanje života i prosječna starost stanovništva, Rusija stoji gore od SAD-a i Kine. Stanovništvo Europske unije je starije, ali imigracijom nadoknađuje taj problem.

Invazija na Ukrajinu je samo pogoršala postojeći demografski problem Rusije, i to drastično. Nagli odlazak mladog i školovanog stanovništva znači manju šansu za preokret negativnog demografskog trenda i slabiji ekonomski rast.

Nažalost, situacija u Ukrajini je daleko gora. Osim što ovim ratom Rusija gura Ukrajinu u propast, isto čini sama sebi. Demografski problemi se teško rješavaju, čemu može posvjedočiti većina država u svijetu, uključujući SAD, Kinu, Japan i članice Europske unije.