REGIJA Karelija, osim toga što je trenutačno geopolitički važna, pokazuje raskol dva svijeta. Jedan dio ove regije smještene na sjeveroistoku Europe je ruski, oblikovan socijalističkim nasljeđem, a drugi je finski te doseže standarde najrazvijenije Europe.

Povijesni kontekst

Karelija je stoljećima mijenjala gospodare između Švedske i Rusije, ali njezini stanovnici uglavnom su bili ugrofinskog podrijetla. Od 19. stoljeća zapadno-južni dio regije veže se uz Veliko vojvodstvo Finske, koje je bilo autonomni dio Ruskog Carstva. Taj je dio danas u sastavu Finske, u regijama Sjeverna i Južna Karelija.

Drugi, veći dio pripada Ruskoj Federaciji. Jedna od njezinih republika tako je Republika Karelija, koja obuhvaća sjeverniji i istočni dio. Taj je dio u ruskoj sferi još od vremena srednjovjekovne Novgorodske republike.

Zanimljivo je da su finske dobrovoljačke postrojbe nastojale od boljševika 1918. i 1919. preuzeti područje istočne Karelije koje nikada nije bilo dio Velikog vojvodstva Finske. Vođeni idejom "Velike Finske“ smatrali su da taj dio etnički i kulturološki pripada finskom svijetu.

Zimski rat je ključan

Drugi dio "ruske" Karelije pripada Lenjingradskoj oblasti. Za ovu podjelu ključan je bio Zimski rat 1939., koji je i dalje duboko urezan u finsku kolektivnu svijest i trajno oblikuje percepciju sigurnosne prijetnje s istoka.

Unatoč teškim gubicima i ozbiljnom udaru na ugled Crvene armije, SSSR je Moskovskim mirom preuzeo cijeli Karelijski tjesnac s Viipurijem, zapadnu i sjevernu obalu Ladoge te strateške otoke u Finskom zaljevu. Većina tog plijena priključena je Lenjingradskoj oblasti, a manji dio Republici Kareliji.

Karelija, simbol finskog gubitka

Finci su tako izgubili većinu Karelije (11 posto dotadašnjeg teritorija i 30 posto predratnih ekonomskih resursa). U izbjeglički zbjeg bez povratka krenula je gotovo osmina tadašnjeg ukupnog finskog stanovništva, u evakuaciji neviđenih razmjera u tadašnjoj Europi.

"Otprilike 400 tisuća ljudi moralo je pobjeći iz Karelije, poput mojih djeda i bake, i roditelja... Netko je izračunao da polovina današnjih finskih obitelji potječe iz Karelije", ispričao je odvjetnik Kari Silvennoinen u reportaži HRT-a.

Zbog gubitka teritorija i masovnog raseljavanja, ova regija je ostala simbol finskog gubitka. Uostalom, iz Karelije potječe i Kalevala, nacionalni ep iz 19. stoljeća koji se smatra jednim od temelja modernog finskog identiteta.

Finska je jedna od bogatijih zemalja Europe, u ruskoj Kareliji živi sirotinja

Raskol Karelije nije samo povijesni ili simbolički, on se vidi i u stvarnim životima ljudi. Situacija je to koja jasno ilustrira koliko politički sustavi utječu na svakodnevicu. Kao što su u podijeljenom Berlinu postojale dvije različite stvarnosti unutar jednog grada, tako se i ruska i finska strana Karelije uklapaju u isti obrazac razlika. 

Prema podacima Svjetske banke, prosječni BDP po stanovniku u Finskoj prelazi 53 tisuće dolara, dok je u Rusiji nešto manji od 15 tisuća dolara.

U ekonomskoj studiji "Analiza konvergencije regionalnih dohodaka u Rusiji" Sveučilišta u Münchenu iz 2022. stoji da je Republika Karelija u skupini regija čiji su realni dohodci po stanovniku oko 83% ruskog prosjeka, dok je u Lenjingradskoj oblasti taj prosjek 89%.

Sjeverne regije Rusije izumiru

U studiji Ruske predsjedničke akademije za nacionalno gospodarstvo i javnu upravu, kako navodi The Moscow Times, gotovo 130 malih ruskih gradova u opasnosti je od nestanka zbog ubrzanog odljeva stanovništva i kolapsa lokalnih gospodarstava.

Najranjivije zajednice nalaze se u sjevernim regijama, a među njima su i dva grada u Republici Kareliji. Pad je uzrokovan čimbenicima kao što su gubitak radnih mjesta, odlazak mladih, nedovoljna ulaganja...

Ovaj dio Rusije percipira se iznimno zapuštenim

Gospodarstvo Republike Karelije i susjedni "finski" krajevi Lenjingradske oblasti oslanjaju se na šumarstvo, drvno-papirnu preradu, rudarstvo i turizam na jezerskim lokalitetima. Regionalna središta su Petrozavodsk u Kareliji i Vyborg, tj. nekadašnji Viipuri. Prosječna bruto plaća u Rusiji je 928 eura.

Zanimljiv post kruži na X-u koji pokazuje niz kadrova iz ruskih pograničnih naselja. Prikazane su slike zapuštenosti, ali treba reći da one ne obuhvaćaju cijeli spektar regije u kojoj postoje i razvijeniji gradovi na ruskoj strani. No poruka je jasna, ruski dio područja značajno je nerazvijeniji, pogotovo u usporedbi s Finskom.

Finska Karelija je sasvim druga priča

Finska Sjeverna i Južna Karelija uklapaju se u opći finski obrazac. Radi se o zemlji koja je široko prepoznata kao izuzetno bogata, uređena i inkluzivna država.

Ekonomija se bazira na šumarstvu, prerađivačkoj industriji te turizmu, slično kao i u Rusiji. Tu su i regionalna središta Joensuu i Lappeenranta. Prosječna mjesečna bruto plaća u Finskoj je oko 4140 eura.

Finci su jedan od sretnijih naroda svijeta

Postoji još jedan pokazatelj koji opisuje svakodnevicu u Finskoj, to je već godinama prvo mjesto na globalnoj ljestvici World Happiness Report, koja sažima percepciju kvalitete života kroz dohodak, socijalnu podršku, zdrav životni vijek itd.

U europskom kontekstu Finska spada među zemlje s najdužim očekivanim životnim vijekom. Očekivano trajanje života u Finskoj dosegnulo je rekordnu razinu u 2024. godini. Za muškarce iznosi 79.6 godina, a za žene 84.8 godina, prema statističkom zavodu Finske. Sjeverna i južna regija drže visoki finski standard, s tek blagim odstupanjima naniže.

Za usporedbu, prema podacima iz 2023., prosječno očekivano trajanje života za muškarce u Rusiji iznosilo je 68.2 godine, a za žene 78 godina. U Republici Kareliji očekivani životni vijek žena iste godine iznosio je oko 76.5 godina.

Ovdje je sad granica između Rusije i NATO-a

Karelijsko pitanje, koje se tiče povratka teritorija izgubljenog u Zimskom ratu, dugi niz godina bilo je aktualno u Finskoj. Navodno je ruski predsjednik Boris Jeljcin ozbiljno razmatrao prodaju Karelije Finskoj 1991. godine, no do tog dogovora nikada nije došlo.

Danas se smatra kako bi ekonomske i infrastrukturne razlike između Karelije i ostatka Finske zahtijevale desetljeće ulaganja, s procjenama troškova koje prelaze desetke milijardi eura.

Ovo područje trenutačno je važno i zbog geopolitičke situacije. Nakon desetljeća neutralnosti poslije Drugog svjetskog rata, Finska je 2023. godine postala članica NATO-a. To znači da je granica koja prolazi kroz tu regiju postala granica između Rusije i NATO-a.

Prema satelitskim snimkama koje je pribavio finski medij Yle, Rusija je započela opsežne građevinske radove u zatvorenom vojnom gradu u Murmanskoj regiji, ali zabilježene su i promjene na vojnim lokacijama na Karelijskoj prevlaci kao i vojne pripreme u Petrozavodsku.

Očito je da Rusija osjeća potrebu za jačanjem vojne prisutnosti u toj regiji, što s finske strane izaziva ozbiljnu pozornost. Ovo područje tako postaje mjesto na kojem se ne samo sukobljavaju sustavi i stilovi života, već i strateški interesi velikih svjetskih sila.