RUSIJA i dalje nije dala dovoljno podataka međunarodnim zdravstvenim institucijama o smrti zaposlenice instituta za istraživanje kuge u Sibiru, zbog čega Svjetska zdravstvena organizacija još ne može napraviti potpunu procjenu rizika.

Slučaj je ponovno otvorio pitanje dugogodišnje ruske prakse zatvorenog i nepotpunog informiranja o krizama, od sovjetskog razdoblja do danas, piše Politico.

WHO je od Moskve zatražio dodatne laboratorijske nalaze, informacije o tome zašto je gotovo 200 kontakata stavljeno pod zdravstveni nadzor te podatke o mogućem incidentu u laboratoriju.

"Još nemamo cijelu sliku ovog događaja i nismo u mogućnosti provesti potpunu procjenu rizika", rekao je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. WHO je informacije od Rusije zatražio 3. listopada, a odgovor je dobio 6. listopada.

Rusija tvrdi da kuge nema

Slučaj je počeo nakon smrti 28-godišnje zaposlenice Irkutskog instituta za borbu protiv kuge u Sibiru i na Dalekom istoku.

Ruske vlasti navele su da je umrla od "upale pluća nepoznate etiologije" te da u njezinim uzorcima nisu pronađeni mikroorganizmi povezani s radom kojim se bavila.

Rospotrebnadzor tvrdi da u Irkutskoj oblasti nije registriran slučaj kuge, da su obavljene tisuće laboratorijskih testova i da kod kontakata nisu pronađeni uzročnici opasnih zaraznih bolesti.

Ipak, gotovo 200 ljudi stavljeno je pod nadzor upravo zbog profesionalnog rada preminule žene. WHO traži objašnjenje koje su pretrage provedene, na koje patogene, što je izazvalo epidemiološke mjere te postoji li još jedan zaposlenik s upalom pluća nepoznatog uzroka.

"Ne znamo točno kako je ova osoba umrla. Znamo da je imala upalu pluća. Znamo da je slučaj završio smrću", rekla je direktorica WHO-a za upravljanje epidemijama i pandemijama Maria Van Kerkhove.

EU: Cijeli svijet čeka informacije iz Rusije

Pritisak na Moskvu dodatno je pojačala Europska komisija.

"Rusija bi informacije o kugi trebala učiniti dostupnima što prije", rekla je jučer glasnogovornica Europske komisije za zdravstvo Eva Hrncirova.

Dodala je da EU bez preciznih podataka ne može procijeniti epidemiološku situaciju, mogući rizik za druge države niti odlučiti jesu li potrebne dodatne mjere.

"Cijeli svijet čeka informacije iz Rusije", rekla je Hrncirova.

O slučaju je u srijedu raspravljao i EU-ov Odbor za zdravstvenu sigurnost, na sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici država članica, ECDC-a i WHO-a. Konkretne nove mjere nisu donesene jer, navodi Komisija, nema dovoljno pouzdanih informacija.

Trump: Rusija ne govori mnogo

Aktualni američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko dana najavio je da će o slučaju "vrlo uskoro" razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Do jučer do tog razgovora još nije došlo.

"Rusija ne govori mnogo, ali kažu da imaju situaciju u velikoj mjeri pod kontrolom", rekao je Trump.

Američki State Department službeno je od Rusije zatražio dodatne informacije, a državni tajnik Marco Rubio ranije je rekao da bi bilo neodgovorno nagađati o uzroku smrti prije nego što Moskva dostavi podatke.

Od Černobila do epidemije antraksa

Politico slučaj stavlja u kontekst povijesti sovjetskog i ruskog zataškavanja ili umanjivanja ozbiljnih incidenata.

Najpoznatiji primjer je katastrofa u nuklearnoj elektrani Černobil 1986., o čijim razmjerima sovjetske vlasti u prvim danima nisu otvoreno informirale javnost.

Godine 1979. u Sverdlovsku, današnjem Jekaterinburgu, najmanje 60 ljudi umrlo je od antraksa. Sovjetske vlasti godinama su tvrdile da je uzrok bilo zaraženo meso. Nakon raspada SSSR-a potvrđeno je da je epidemiju izazvalo slučajno ispuštanje spora antraksa iz tajnog vojnog biološkog postrojenja.

Politico podsjeća i na kontroverze oko sovjetskog odgovora na druge zdravstvene incidente te na optužbe da je Rusija tijekom pandemije covida podcjenjivala broj umrlih.

"Nije sjajno, nije strašno"

Černobil je zbog HBO-ove serije iz 2019. u međuvremenu dobio i jedan od najpoznatijih internetskih memova povezanih s ruskim umanjivanjem problema.

U dramatiziranoj sceni Anatolij Djatlov, zamjenik glavnog inženjera elektrane, na prvo očitanje radijacije od 3.6 rendgena na sat odgovara: "Nije sjajno, nije strašno."

Problem je bio u tome što je instrument pokazivao svoju maksimalnu vrijednost, dok je stvarna razina radijacije nakon eksplozije reaktora bila neusporedivo veća.

Ta se rečenica posljednjih dana ponovno širi društvenim mrežama uz vijesti iz Sibira.

Za sada, međutim, nema potvrde da je zaposlenica instituta umrla od kuge niti da u Irkutsku postoji epidemija.

Problem za WHO, EU i SAD ostaje to što bez potpunijih laboratorijskih podataka iz Rusije nije moguće pouzdano utvrditi što se zapravo dogodilo niti napraviti potpunu procjenu mogućeg rizika.