RUSIJA predstavlja prijetnju za nadolazeće izbore u ključnim europskim demokracijama, a društvene mreže moraju se odlučnije boriti protiv mreža botova kojima upravlja Moskva, poručio je čelnik švedske agencije za obranu od dezinformacija. U razgovoru je Magnus Hjort, glavni direktor švedske Agencije za psihološku obranu, izjavio da su izbori "prilika" za Putinov informacijski ratni stroj da pokuša polarizirati i podijeliti europska društva, piše Politico.

Glavni cilj Kremlja je potaknuti sumnju među biračima o opravdanosti slanja novca i oružja Kijevu. To postižu plasiranjem lažnih priča o ukrajinskoj korupciji i drugim zloupotrebama, pojasnio je Hjort. Hjort i njegov tim ne vjeruju da je Moskva trenutno usmjerena na opće izbore u Švedskoj koji se održavaju u nedjelju. Jedan od razloga je što u zemlji postoji široki konsenzus o politici podrške Ukrajini.

Njemačka i Francuska kao prioritetne mete

Umjesto toga, kaže, Rusija cilja na utjecajnije države u kojima se bliže izbori, uključujući njemačke pokrajinske izbore i francusku predsjedničku kampanju. U tim se zemljama očekuje jačanje stranaka krajnje desnice koje su sklonije Moskvi.

"Naša je procjena da Rusija daje prioritet drugim izborima i drugim, većim europskim državama", izjavio je Hjort. "U Njemačkoj slijede regionalni i lokalni izbori, a sljedeće godine imamo i predsjedničke izbore u Francuskoj", dodao je.

Hjortov istup slijedi nakon upozorenja o ruskim pokušajima utjecaja na birače u Njemačkoj, ali i reakcija uoči švedskih izbora zbog veza jednog dužnosnika krajnje desnice s Moskvom. U Njemačkoj raste zabrinutost zbog hibridnog ratovanja Kremlja.

Zabilježen je napad dronom na zračnu luku u Leipzigu te lažne objave i videozapisi na društvenim mrežama u kojima se kandidate lažno optužuje za korupciju i seksualne prijestupe. Novi izbori održavaju se u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju 20. rujna, a očekuje se dobar rezultat krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

Kritika društvenih mreža

U Francuskoj, Marine Le Pen, čija se stranka Nacionalno okupljanje ranije suočavala s kritikama zbog simpatija prema Rusiji, vodi u anketama uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine. Akteri pod okriljem Rusije proteklih su godina ciljali Švedsku dezinformacijama, osobito u razdoblju prije pristupanja zemlje NATO-u.

Hjort je naglasio kako želi da društvene mreže ulože više truda u razbijanje mreža automatiziranih računa koji šire strane dezinformacije. Na pitanje je li zadovoljan naporima platformi poput Mete, TikToka i X-a, Hjort je odgovorio: "Ne. Smatram da bi trebale činiti više kako bi svoje prostore očistile od mreža botova. Dakle, ima prostora za napredak."

Tehnološki divovi imaju svoje ciljeve, a to je zarada, rekao je. "Mi imamo drugačije ciljeve. Želimo se riješiti mreža botova koje ciljaju naše demokracije. Naravno, ni oni ih ne žele na svojim platformama, to nije sporno, ali uklanjanje tih mreža zahtijeva trud koji im predstavlja teret."

Hjort je dodao: "Moramo pojačati napore i pronaći bolje načine za zaštitu naših demokracija. Potrebna nam je suradnja s europskim kolegama i moramo pronaći način za učinkovitiji dijalog s platformama."

Ruske dezinformacijske taktike

Hjort je rekao da njegova agencija bilježi "neprestani priljev" stranih informacijskih manipulacija iz zemalja poput Rusije, Kine i Irana.

Njegov je tim nedavno pronašao dokaze o pokušaju ruske dezinformacijske kampanje koja koristi metodu "Matrjoška". Cilj je zaokupiti pažnju onih koji provjeravaju činjenice i novinara. Šalju im se e-mailovi s porukom "pogledajte što Rusi rade". "Ideja je da oni to preuzmu, pogledaju sadržaj, a zatim ga objave uz demantij. Time troše vrijeme na analizu nečega što je ionako lažno", pojasnio je.

Hjort smatra da je najbolji način borbe protiv takvih kampanja jednostavno ih ignorirati. "Mnoge od tih stvari treba ignorirati, umjesto da se upadne u rusku zamku", rekao je. "Oni vas žele uvući u raspravu, razljutiti i uznemiriti. Žele vašu reakciju i potiču vas da dijelite informacije koje izazivaju polarizaciju. Zato je najbolje ne pridavati im pažnju."

Hjort je naveo primjer mreže od 1200 botova na platformi X za koju se smatra da iza nje stoji državni akter, čiji identitet vlasti nisu javno otkrile. Mreža je ciljala Švedsku i druge zemlje u pokušaju stvaranja podjela u društvu.

"Blagdanska mreža" botova

Dobila je nadimak "blagdanska mreža" jer su računi isprva objavljivali sadržaj o bezazlenim temama poput godišnjih odmora i sporta. Tijekom 2025. i 2026. godine ta je mreža objavila 50.000 postova i komentara, iznoseći izrazito podijeljena stajališta o ključnim političkim pitanjima. "Tako se radi ako želite polarizirati društvo", rekao je Hjort.

Čelnik agencije kaže da je njegov tim spreman za sve što bi se moglo dogoditi uoči švedskih izbora te da usko surađuje sa sigurnosnim službama, izbornim povjerenstvima i agencijom za civilnu zaštitu. Zasad nije zabrinut da će Rusija utjecati na kampanju.

"Naša je procjena da trenutno ne vidimo nikakvu koordiniranu kampanju usmjerenu protiv Švedske", rekao je. Prema njegovim riječima, najveći rizik za nedjeljne izbore mogao bi biti sam strah od stranog utjecaja.

"Možda je strah od stranog uplitanja jedan od najvećih problema. Prijetnja bi se mogla preuveličati, što bi moglo dovesti do tvrdnji da izbori nisu bili pošteni ili da su bili meta napada. To bi moglo otežati formiranje stabilne vlade nakon izbora."