RUSI danas izlaze na birališta trećeg i posljednjeg dana parlamentarnih izbora, prvih od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Bira se svih 450 zastupnika Državne dume, donjeg doma ruskog parlamenta.

Glasanje je počelo u petak i traje tri dana u zemlji koja se proteže kroz 11 vremenskih zona. Pravo glasa ima više od 111 milijuna ljudi, a birači mogu glasati i elektronički. Polovica zastupnika bira se preko stranačkih lista, a druga polovica u pojedinačnim izbornim jedinicama. 

Associated Press navodi da se očekuje da će vladajuća Jedinstvena Rusija zadržati kontrolu nad Dumom. Na prošlim parlamentarnim izborima 2021. osvojila je 324 od 450 zastupničkih mjesta. 

Antiratni Jabloko izbačen s izbora

Izbori se održavaju uz vrlo ograničenu političku konkurenciju. Liberalna stranka Jabloko, jedina registrirana ruska politička stranka koja se otvoreno protivila ratu u Ukrajini, prošlog je mjeseca odlukom Vrhovnog suda uklonjena sa savezne izborne liste. Nekoliko desetaka njezinih kandidata ipak se natječe u pojedinačnim izbornim jedinicama. 

Dio ruskih političara koji se protive ratu nalazi se u zatvoru ili je napustio zemlju. Na izborima sudjeluju Komunistička partija Ruske Federacije, nacionalistički LDPR, Pravedna Rusija i Novi ljudi, stranke koje se u različitoj mjeri slažu s Kremljem oko ključnih državnih politika. AP ih opisuje kao dio tzv. sistemske oporbe, koja na ključnim pitanjima uglavnom glasa zajedno s vlastima.

Oporba pozvala protivnike rata da dođu na birališta u podne

Ruska oporba u egzilu pokušava današnje glasanje iskoristiti i za pokazivanje protivljenja vlastima. Oporbeni političar Ilja Jašin pozvao je protivnike rata da u nedjelju točno u podne po lokalnom vremenu dođu na birališta i glasaju protiv Jedinstvene Rusije.

Na sličan potez pozvali su i Julija Navaljna te oporbeni političar Maksim Kac, koji birače pozivaju da na stranačkom listiću glasaju za bilo koju stranku osim Jedinstvene Rusije. Jabloko svojim pristašama preporučuje da ponište stranački listić, a podrže njegove preostale kandidate u pojedinačnim izbornim jedinicama. 

Cilj akcije u podne je stvoriti redove pred biralištima i na vidljiv način pokazati koliko ljudi ne podržava rat i aktualnu vlast.

Glasa se i na okupiranom ukrajinskom teritoriju

Rusija parlamentarne izbore prvi put održava i u okupiranim dijelovima ukrajinskih regija Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson, koje je Moskva 2022. proglasila anektiranima iako ih ni danas ne kontrolira u cijelosti. Glasanje se održava i na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine. 

Ukrajina je glasanje na okupiranim područjima proglasila nezakonitim i pozvala druge države i međunarodne organizacije da ne priznaju njegove rezultate.

Europska unija također je osudila održavanje izbora na okupiranom ukrajinskom teritoriju i poručila da njihove rezultate ondje neće priznati. Europska komisija ocijenila je i da način na koji Rusija provodi izbore pokazuje daljnje slabljenje demokracije te da birači nemaju stvaran izbor. Rusija na izbore nije pozvala promatrače Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). 

Rat sve više osjećaju i Rusi

Izbori se održavaju više od četiri i pol godine nakon početka ruske invazije, u trenutku kada se posljedice rata sve više osjećaju i unutar same Rusije.

Ukrajinski dalekometni napadi na ruske rafinerije tijekom ljeta pridonijeli su nestašicama goriva, dok su napadi dronovima posljednjih dana utjecali i na samo glasanje. U Sočiju su neka birališta privremeno zatvorena zbog upozorenja na napad dronovima, a u dijelu Krasnodarskog kraja jedno je biralište moralo biti premješteno nakon što su u napadu razbijeni prozori. 

Posljednja birališta zatvaraju se večeras, nakon čega se očekuju prvi rezultati izbora.