TEMA ruskog rata protiv Ukrajine naizgled je beskonačno daleko od teme istraživanja svemira. Unatoč ratu i sukobu sa Zapadom, Rusija nastavlja lansirati brodove s međunarodnim posadama, a aktivna suradnja NASA-e i ruske svemirske agencije Roscosmosa i dalje traje.

Tako je i jučer, 27. studenoga, s ruskog kozmodroma Bajkonur prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) lansirana svemirska letjelica s posadom koju su činila dva Rusa i jedan Amerikanac. Raketa "Sojuz 2.1a" lansirana je s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu u 12:28 po moskovskom vremenu. U sastavu posade bili su zapovjednik Sergej Kud-Sverčkov, kojemu je ovo drugi let u svemir, te ruski kozmonaut Sergej Mikajev i astronaut NASA-e Christopher Williams, koji su letjeli prvi put.

Kraj ruskih svemirskih ambicija?

Na prvi pogled činilo se da sve ide po planu. Međutim, nije nemoguće da će upravo ovo lansiranje staviti točku na ruske svemirske ambicije na dulje razdoblje i mogao bi ozbiljno utjecati na cijeli program održavanja ruskog segmenta ISS-a.

Tijekom lansiranja svemirskog broda Sojuz MS-28, mlaz rakete-nosača Sojuz-2.1a doslovno je iščupao ogroman element lansirne konstrukcije, koji je nakon toga završio u odvodnom kanalu za plinove lansirne rampe br. 31.

Prvotne informacije govorile su o rušenju jednog od bočnih stupova za održavanje, no na snimkama drona vidi se da su svi oni na svom mjestu. Najvjerojatnije je raketni mlaz iščupao takozvani "balkon" za održavanje. Riječ je o konstrukciji koja se izvlači iz posebne niše ispod lansirnog stola kada treba pripremiti raketu prije starta, a skriva se iza oklopljenog zida u trenutku lansiranja.

Po svemu sudeći, taj "balkon" nije bio fiksiran u zaštićenom položaju, pa ga je raketni mlaz zapravo izvukao, iščupao i bacio u jamu ispod rampe.

Povijesni gubitak sposobnosti

Ovaj lansirni element u funkciji je od 1961. godine. S njega je izvršeno oko 500 lansiranja raketa serije R7-Sojuz, a od 2018. godine on je jedini koji osigurava ruski program Međunarodne svemirske postaje.

To znači da je Rusija praktički od ovog dana izgubila mogućnost slanja ljudi u svemir, što se nije dogodilo od 1961. godine. Sada će biti potrebno hitno popraviti ovaj lansirni stol ili modernizirati drugi, onaj prvotni - "Gagarinov start", koji je već bio otpisan i predan Kazahstanu kao muzej.

Modernizacija Gagarinovog starta planirana je još 2018. godine uz investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata, no u veljači 2022. dogodila se invazija ruskih trupa na Ukrajinu punog opsega, zbog čega su Arapi odustali od suradnje i financiranja Rusa.

Cijena rata

Istovremeno, lansirni stol za rakete obitelji Sojuz na novom kozmodromu Vostočni nije prilagođen za lansiranje svemirskih brodova s posadom na starim serijama raketa-nosača Sojuz, a njegova modernizacija ostala je samo na papiru. Lansirna rampa br. 31 također se planirala koristiti za lansiranje raketa s teretom za buduću Rusku orbitalnu postaju (ROS) koju razvija RKK Energija, a koja bi jednom u budućnosti trebala zamijeniti stalno sudjelovanje Rusije u projektu ISS-a.

Ipak, nacrt ROS-a odobren je tek u proljeće prošle godine, pa će do pojave prvog modula proći još mnogo godina.

Teško da će problemi s lansiranjem svemirskih raketa zaustaviti Putina u njegovoj agresiji na Ukrajinu, no očito je da ovaj slučaj vrlo slikovito ilustrira koliko Rusiju zapravo košta rat protiv Ukrajine.