SLUČAJAN lom stijene na Marsu doveo je do spektakularnog otkrića. NASA-in rover Curiosity, prolazeći preko naizgled neugledne stijene, svojim je kotačima slučajno razbio njezinu vanjštinu i otkrio blistavo žutu unutrašnjost. Ovaj događaj, koji se zbio u svibnju 2024. godine, otkrio je naslage kristala čistog elementarnog sumpora, što je prvi takav pronalazak na Crvenom planetu, piše Science Alert.

Iako su sulfati - minerali koji sadrže sumpor - prilično česti na Marsu, pronalazak sumpora u njegovom čistom, elementarnom obliku predstavlja veliko iznenađenje. Ono što je još uzbudljivije jest činjenica da je kanal Gediz Vallis, gdje je stijena pronađena, prepun sličnih objekata. To upućuje na mogućnost da bi elementarni sumpor na nekim područjima Marsa mogao biti iznenađujuće obilan.

Neočekivano otkriće u kanalu Gediz Vallis

"Pronalaženje polja kamenja napravljenog od čistog sumpora je kao pronalaženje oaze u pustinji", izjavio je u srpnju 2024. Ashwin Vasavada, znanstvenik projekta Curiosity iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon. "Ne bi smjelo biti tamo, pa sada to moramo objasniti.

Otkrivanje čudnih i neočekivanih stvari je ono što planetarno istraživanje čini tako uzbudljivim." Sulfati nastaju kada se sumpor spoji s drugim mineralima u vodi. Nakon što voda ispari, za sobom ostaju naslage sulfata koje znanstvenicima govore o vodenoj prošlosti Marsa i procesima erozije.

S druge strane, čisti sumpor formira se samo pod vrlo specifičnim uvjetima, za koje se dosad nije smatralo da su postojali u ovoj regiji Marsa. Ovo otkriće stoga sugerira da u geološkoj povijesti planeta postoji neko veliko, još neotkriveno poglavlje.

Tragovi života?

Sumpor je ključan element za sav poznati život, jer sudjeluje u stvaranju esencijalnih aminokiselina. Iako pronalazak čistog sumpora ne predstavlja izravan dokaz života, on se pridružuje sve dužem popisu otkrića - uključujući vodu i organsku kemiju - koja potvrđuju da je Mars u prošlosti imao uvjete pogodne za život.

Znanstvenici još nisu pronašli definitivne znakove života, ali nastavljaju slagati mozaik potencijalno nastanjivog drevnog svijeta. Da Curiosity nije slučajno prešao preko krhke stijene i razbio je, ovo bi otkriće možda još dugo ostalo skriveno. Instrumenti na roveru uspjeli su analizirati i potvrditi sastav stijena, a sljedeći je korak otkriti kako je točno čisti sumpor tamo dospio.

To će zahtijevati detaljno modeliranje geološke evolucije Marsa. U međuvremenu, Curiosity nastavlja svoje putovanje kroz kanal Gediz Vallis, drevno riječno korito koje čuva tajne marsovske povijesti stare milijardama godina. Tijekom svoje misije, rover je dosad prikupio 42 uzorka stijena pomoću bušilice na svojoj robotskoj ruci.

I drugi roboti marljivo rade

Curiosity nije jedini aktivni istraživač na Marsu. NASA-in rover Perseverance, koji je na planetu već više od pet godina, također neumorno istražuje površinu. Baš kao znatiželjno dijete, zastaje kako bi promotrio svaku zanimljivu stijenu na svom putu, a nedavno je otkrio jednu toliko neobičnu da znanstvenici sumnjaju potječe li uopće s Marsa.

Perseverance je ujedno i rekorder - 19. lipnja ove godine u jednoj je vožnji prešao 411 metara, što je najduže putovanje bilo kojeg robotskog vozila na drugom planetu u jednom danu. Marsovski roboti pravo su čudo moderne tehnologije. Oni predstavljaju neustrašivost ljudskog duha, našu otpornost, odlučnost i, naravno, bezgraničnu znatiželju o svemiru u kojem živimo.