NJEMAČKA je prošle godine zabilježila najveći poslijeratni priljev stanovništva, pri čemu se kod najvećeg broja useljenika radi o izbjeglicama iz Ukrajine, objavio je danas Državni statistički ured u Wiesbadenu.

"2022. je u Njemačku uselilo 1.462.000 ljudi više nego što je iselilo, pri čemu najveći broj, oko 1.1 milijun, otpada na državljane Ukrajine", stoji u priopćenju Državnog statističkog ureda. Osjetni porast useljavanja bilježi se iznova iz Sirije (68.000), Afganistana (55.000) te Turske (49.000).

Usporeno useljavanje iz EU

Istodobno je usporeno useljavanje iz zemalja Europske unije. Najveći broj stranaca iz Europske unije 2022. je stigao iz Rumunjske (35.000), Poljske (18.000) te Bugarske (13.000).

Iz Hrvatske je u Njemačku prošle godine doselilo 21.726 stranaca, ali su istodobno iz Njemačke u Hrvatsku uselile 19.583 osobe koje nemaju njemačko državljanstvo.

Ako se u obzir uzme i migracija između Njemačke i Hrvatske te osoba s njemačkim državljanstvom, u usporedbi s prethodnom godinom saldo useljavanja iz Hrvatske u Njemačku iznosi 1393 osobe.

Migracije unutar Njemačke

Najnovije statistike pokazuju i pojačane migracije unutar same Njemačke.

Najveći priljev stanovnika je zabilježen u saveznoj pokrajini Brandenburg, u koju se iz Berlina (koji je okružen Brandenburgom) uselilo 14.000 osoba, što se povezuje sa sve višim cijenama stanovanja u Berlinu.

Kad je iseljavanje u inozemstvo u pitanju, njemački državljani najčešće biraju Švicarsku, Austriju i SAD.