ZDRAVA hrana već je godinama hit u razvijenom dijelu svijeta, dok je potrošači u Hrvatskoj tek otkrivaju. Ipak, u pojedinim su hrvatskim tvrtkama shvatili da upravo u zdravoj hrani leži velik potencijal za širenje na tržištu.

Jedna od njih je i zagrebačka tvrtka Grad hrane koja je u vlasništvu Zorana Maržića. Grad hrane je dio grupacije Food City koja u Rijeci posluje još od 1990. godine, kada je na Korzu otvoren fast food restoran Hamby po uzoru na slične američke restorane. Grupacija se u proteklih 30 godina jako proširila pa sada, osim raznih ugostiteljskih objekata, ima i vlastitu proizvodnju hrane s dostavom. 

Tranzicija od brze k zdravoj hrani

I Grad hrane je u početku bio orijentiran na brzu hranu. Ipak, nova vremena nose i nove zahtjeve pa se tvrtka sve više počinje okretati i drugim vrstama jela. Inače, Grad hrane zapošljava do 35 radnika, ovisno o potrebama posla. Prošle je godine, ističu u toj tvrtki, imao prihode od oko 10,4 milijuna kuna, dok su mu rashodi iznosili 10,3 milijuna. Godinu su zaključili s dobiti od oko 100.000 kuna. 

"Kako su se vremena mijenjala, tako je i Grad hrane evoluirao pa više nije u potpunosti baziran na brzu hranu, koju se smatra nezdravom, već u svojoj ponudi ima cijeli dijapazon jela - od klasičnih burgera i pizza, preko raznih vrsta sendviča i salata do konkretnih obroka na samoposlužnoj liniji, raznih slastica, kolača, sladoleda i drugih jela. U međuvremenu smo izdvojili i proizvodnju od ugostiteljstva pa Grad hrane danas kao primarnu djelatnost ima proizvodnju i distribuciju hrane za ostale objekte grupacije Food City i nešto veleprodaje", objašnjava za Index voditeljica prodaje Grada hrane Lea Milardović.

U suradnji sa znanstvenicima razvijaju prehrambene proizvode na bazi mikroalgi

U Gradu hrane su odlučili otići i korak dalje pa su u suradnji s institutom Ruđer Bošković odlučili razviti sustav vlastite proizvodnje prirodnih sirovina za prehrambene proizvode. Izbor je pao na mikroalge. Riječ je, pojašnjava naša sugovornica, o organizmima koji imaju veliku sposobnost rasta i multiplikacije pa su time i idealni za uzgoj i proizvodnju biomase.

"Tržište za proizvode od mikroalgi u sektoru hrane raste iz dana u dan, odnosno mikroalge se mogu koristiti kao sastojak u većini prehrambenih proizvoda zbog visokog udjela proteina, vlakana i ostalih hranjivih tvari. Uz to, iz mikroalgi se mogu izdvojiti brojni ekstrakti koji imaju visoku nutritivnu vrijednost. Stoga smo odlučili razvijati pekarske proizvode i tjestenine na bazi mikroalgi, budući da pekarski proizvodi i tjestenine imaju velik udio u potrošnji hrvatskih kućanstava", ističe Milardović. 

U budućnosti, dodaje, namjeravaju napraviti i druge prehrambene proizvode na bazi mikroalgi. To se posebno odnosi na proizvode od mlijeka i ulja te na sokove. Za sada im je cilj prehrambenim proizvodima od mikroalgi snabdijevati hrvatsko tržište, no u budućnosti u Gradu hrane ne isključuju ni mogućnost izvoza takvih proizvoda. 

Pandemija korone potakla promjene u poslovanju 

"Kupci sve veću pozornost pridaju kvaliteti namirnica, žele znati porijeklo sirovina i jesti domaću hranu. Proizvodi od mikroalgi omogućuju im upravo to: konzumaciju domaćih proizvoda i zdrave hrane. Osim toga, zbog pandemije koronavirusa došlo je do prekida globalnih lanaca prometa sirovina pa će u bližoj budućnosti osiguranje vlastitih sirovina biti ključno. I u tome mikroalge mogu igrati veliku ulogu", poručuje Milardović. 

Inače, Grad hrane mikroalge nabavlja od jedne domaće tvrtke koja ima znanja i iskustva u njihovu uzgoju i preradi. Cijeli proces odvija se pod paskom instituta Ruđer Bošković, s kojim se Grad hrane izborio za sudjelovanje u drugoj fazi natječaja IRI. Riječ je o jednom od programa EU, novac iz kojeg je namijenjen istraživanju, razvoju i inovacijama, a koje provodi Ministarstvo gospodarstva.

Novac iz fondova EU usmjeren u razvoj

Njihov projekt "Superhrana: Mikroalgama do inovativnih pekarskih proizvoda i tjestenine", čije je trajanje predviđeno tri godine, izborilo se za bespovratna sredstva. Preciznije, od ukupno nešto manje od 11,2 milijuna kuna, koliko je "težak" projekt, na bespovratna sredstva se odnosi gotovo 7,8 milijuna kuna. Osim razvoja novih proizvoda na temelju mikroalgi, u Gradu hrane i institutu Ruđer Bošković ističu i znanstvene aspekte projekta, kao i to da će on, u sklopu tranzicije na zdravu hranu, pokrenuti novu proizvodnju i potaknuti razvoj poduzeća.

"Ideja za projekt IRI razvila se u suradnji s institutom Ruđer Bošković, a glavni motiv bio je razviti sustav vlastite proizvodnje prirodnih sirovina za prehrambene proizvode. U budućnosti će biti izazovno hraniti sve veću svjetsku populaciju poštujući sve standarde održivosti koji su iz dana u dan sve stroži. Ovaj projekt za Hrvatsku je pionirski, ali uklapa se u ta nastojanja", zaključuje Milardović. 

Dodaje kako je vizija Grada hrane da postane tržišni lider u Hrvatskoj i regiji u proizvodnji održivih i za ljude zdravih pekarskih proizvoda i tjestenine izrađenih od mikroalgi po svim standardima EU. Stoga će se Grad hrane u budućnosti okrenuti razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti te će više ulagati u istraživanje i razvoj. Tržišni potencijal tu je velik jer tržište zdrave hrane, naglašava naša sugovornica, godišnje raste po prosječnoj stopi od 10 posto.