RAT U UKRAJINI uzrokuje kolateralnu štetu na daljinu: s obzirom na to da cijene pšenice i drugih osnovnih živežnih namirnica vrtoglavo rastu, siromašnima u zemljama u razvoju prijeti glad, piše Deutsche Welle.

Cijena pšenice svakim danom dostiže nove rekordne vrijednosti. Na burzi u Chicagu, najvažnijem globalnom mjestu trgovanja poljoprivrednim proizvodima, sada je 50 posto viša nego prije ruskog napada na Ukrajinu.

Razlog golemog poskupljenja je to što su obje zaraćene strane, Rusija i Ukrajina, među najvećim izvoznicima pšenice na svijetu.

Veći dio pšenice konzumira se tamo gdje se uzgaja. Ostatak se prodaje na međunarodnom tržištu. "Rusija i Ukrajina zajedno na ovom međunarodnom tržištu drže ogroman udio od oko trećine", kaže ekonomist Matin Qaim, direktor Centra za istraživanje razvoja u Bonnu.

Rusija daleko najveći izvoznik pšenice

Rusija je daleko najveći izvoznik pšenice, a slijedi je Ukrajina na petom mjestu. Nakon Rusije su SAD, Kanada i Francuska.

"Većina žitarica iz Rusije i Ukrajine izvozi se ljeti i u jesen", kaže Qaim za DW i dodaje: "Veliki problemi su još uvijek pred nama, jer rat ne otežava samo izvoz postojećih zaliha. Ako se sukobi oduže, barem u Ukrajini neće se moći sijati i žeti u uobičajenom obimu."

Ovisne zemlje u razvoju

To će pak dodatno povećati cijenu pšenice. To je veliki problem za kupce, jer među njima ima mnogo zemalja u razvoju koje su ovisne o uvozu hrane.

"Zemlje poput Libanona ili Egipta uvoze većinu osnovnih živežnih namirnica, često između 70 i 90 posto", kaže Qaim, ekonomist specijaliziran za poljoprivredu.

Kenija također ovisi o uvozu pšenice. "80 posto kenijske pšenice se uvozi. Ovdje se uzgaja samo 20 posto", rekao je kenijski ekonomist Ken Gichinga za njemački javni servis ARD. "Uvozimo iz nekoliko zemalja, uključujući Rusiju i Ukrajinu. Ono što se tamo sada događa prouzročit će kolaps opskrbnih lanaca." Turska je također jako ovisna o uvozu pšenice.

Glad će rasti

Pogotovo jer pšenica nije jedina hrana kod koje Rusija i Ukrajina imaju veliki udio na svjetskom tržištu. Za kukuruz i ječam taj udio iznosi gotovo 20 posto, a za suncokretovo ulje čak 80 posto.

"Bilježimo povećanje cijena ne samo pšenice nego i druge hrane", kaže Qaim. Za siromašne u zemljama u razvoju poskupljenje hrane prije svega znači jedno: glad. "Ne možete učiniti ništa osim manje jesti."

Određene zemlje, uključujući Indiju i Kinu, trenutno još uvijek imaju velike zalihe pšenice. "Naravno da mogu smanjiti zalihe i tako povećati ponudu pšenice", kaže Qaim. No, to ni izdaleka nije dovoljno da se nadoknadi udio Rusije i Ukrajine.

Sankcije i živežne namirnice

Pšenica i druge žitarice se doduše i dalje uzgajaju u Rusiji. "Međutim pitanje je možemo li pronaći način da se omogući ruski izvoz ruske hrane kako bismo spriječili humanitarnu katastrofu, odnosno kolateralnu štetu od rata u drugim dijelovima svijeta", kaže direktor ZEF-a Qaim.

To pak utječe na sankcije Zapada Rusiji, koje ne samo da otežavaju izvoz nego i plaćanje, jer je nekoliko ruskih banaka isključeno iz međunarodnog platnog prometa. "Ovdje moramo ozbiljno razgovarati o izuzecima kad je u pitanju izvoz hrane", rekao je Qaim.

Daljnji razvoj ovisi prije svega o tijeku rata. Postoji realna opasnost da će glad izbiti i u Ukrajini - u zemlji koja je nazvana "Žitnica Europe" što prije svega zahvaljuje svojoj plodnoj crnici.