DJECA u Sudanu, usred najveće svjetske humanitarne krize i eskalacije nasilja, postaju sve izloženija smrtonosnim zaraznim bolestima. Razlog je drastičan pad procijepljenosti, koji je tu ratom razorenu zemlju doveo na samo dno svjetske ljestvice, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i dodaje kako globalna kampanja imunizacije također opasno stagnira.

Prema podacima WHO-a, dok je 2022. godine više od 90 posto sudanske djece primalo redovita cjepiva, ta je brojka danas strmoglavo pala na svega 48 posto – najnižu stopu na svijetu. Prošle godine, Sudan je s 838.000 djece koja nisu primila nijednu dozu cjepiva bio treći na svijetu, odmah iza Nigerije (2,1 milijun) i Indije (909.000).

Na globalnoj razini, više od 14 milijuna dojenčadi i dalje nije cijepljeno, a svijet ne uspijeva ostvariti cilj da se do 2030. godine prepolovi broj takozvane "djece s nultom dozom" u usporedbi s razinama iz 2019. godine.

Rat kao jedini krivac

Dok u nekim zemljama padu imunizacije pridonose dezinformacije i nepovjerenje u cjepiva, u Sudanu to nije slučaj. "Ovdje to nije bio problem. Ovaj drastičan pad procijepljenosti u potpunosti je uzrokovan ratom", ističe dr. Tedbabe Degefie Hailegebriel, voditeljica zdravstvenog odjela UNICEF-a za Sudan.

Građanski rat u zemlji, koji je započeo prije dvije godine, odnio je desetke tisuća života i raselio milijune ljudi, što je Međunarodni odbor za spašavanje nazvao "najvećom humanitarnom krizom ikad zabilježenom".

Izbijanja bolesti u Sudanu najčešće pogađaju ljude koji su "izgubili svoje sigurno mjesto, svoj dom, svoju zaštitu, ma koliko skromna bila", i sada žive u kampovima ili privremenom smještaju. "Kada se to spoji s već ionako ugroženim djetetom koje nije cijepljeno, ranjivost se dodatno pogoršava", kaže Hailegebriel. Bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, poput ospica, ne samo da ubijaju, već preživjele mogu ostaviti s trajnim posljedicama. To su, dodaje, "djeca lišena svoje budućnosti".

Urušen zdravstveni sustav

Ključni pokazatelj pristupa osnovnoj zdravstvenoj skrbi je cjepivo DTP-1, prva doza protiv difterije, tetanusa i hripavca. Propustiti tu dozu, objašnjava Hailegebriel, znači da "dijete, a vjerojatno i njegovi roditelji, nemaju gotovo nikakav kontakt sa zdravstvenim sustavom".

Rat je, kaže, teško pogodio sudansku zdravstvenu službu. Raseljeno je stanovništvo, a fizički su uništene zdravstvene ustanove, opskrbni lanci i informacijski sustavi koji "omogućuju funkcioniranje zdravstva".

"Zdravstveni radnici – liječnici, medicinske sestre, primalje, volonteri – mjesecima nisu primili plaću. Osnovna infrastruktura, poput čiste vode i struje u zdravstvenim ustanovama, potpuno je uništena", rekla je.

Globalni trendovi zabrinjavaju

WHO upozorava kako su ratovi i sukobi diljem svijeta velika prijetnja napretku imunizacije. Djeca koja žive u jednoj od 26 zemalja pogođenih nestabilnošću, sukobima ili humanitarnim krizama imaju tri puta veću vjerojatnost da neće biti cijepljena u usporedbi s vršnjacima u stabilnim zemljama.

Međutim, "znakovi nazadovanja" ili zastoja u napretku vidljivi su u mnogim dijelovima svijeta, kaže dr. Kate O’Brien, direktorica Odjela za imunizaciju, cjepiva i biološke proizvode WHO-a.

"Čak i najmanji padovi u procijepljenosti na nacionalnoj razini mogu imati razorne posljedice. Oni otvaraju vrata smrtonosnim epidemijama i dodatno opterećuju već preopterećene zdravstvene sustave", rekla je. Iako je pristup cjepivima i dalje glavni problem, O'Brien dodaje: "Iznimno smo zabrinuti zbog dezinformacija i lažnih vijesti koje prijete pogoršanjem situacije."

Očekuje se da će smanjenje financiranja humanitarne pomoći dodatno utjecati na procijepljenost u nadolazećim godinama, jer se države bore s prikupljanjem vlastitih sredstava.

Borba za preživljavanje u sjeni sukoba

Humanitarni napori uspjeli su podići stope cijepljenja u Sudanu u prvoj polovici ove godine, no UNICEF-ov apel za tu zemlju i dalje je nedovoljno financiran. Organizacija je dopremila kontejnere za obnovu "hladnog lanca", ključnog za održavanje cjepiva na pravoj temperaturi, no kad sukobi eskaliraju, ti napori staju.

"U područjima gdje su se vodile aktivne borbe, naravno, nismo u mogućnosti vršiti dostavu. Ali čim se situacija promijeni, krećemo u akciju", objašnjava Hailegebriel. "Razaranje je neopisivo. Cijela infrastruktura je oštećena, lijekovi se pljačkaju. Kad god uđete u ta nova područja, krećete s obnovom kako se već uzdrmani zdravstveni sustav ne bi dodatno urušio."

"Situacija u Sudanu nije dobila pažnju svijeta koju zaslužuje", zaključuje ona. "Nadamo se da će se to promijeniti i da će neprijateljstva prestati kako bi djeca dobila mirno okruženje potrebno za život i napredak."

Abdallah Idriss Abugarda, voditelj Udruge dijaspore Darfura u Ujedinjenom Kraljevstvu, kaže da situacija u regiji Darfur, a posebno u opkoljenom gradu El Fasheru, postaje sve teža. Zbog toga, ističe, većina obitelji s kojima razgovara ima preče brige od cijepljenja. "To im nije prioritet – žele da im se dostavi hrana te lijekovi za malariju i temperaturu za djecu."