TEHNOLOŠKI sukob između Sjedinjenih Država i Kine, započeo kao natjecanje u sektorima poput poluvodiča i 5G tehnologije, sada se sve više usmjerava na područje umjetne inteligencije. Dok cijeli svijet bruji o kineskom AI start-upu DeepSeek, postavlja se pitanje: zašto Europa ne igra značajniju ulogu u ovom nadmetanju?

Natjecanje velesila

>> DeepSeek je šokirao svijet. Tvorci ChatGPT-ja: Kinezi su nas pokrali

Najnoviji model umjetne inteligencije ove kineske tvrtke zabilježio je vrtoglavi uspjeh u SAD-u. Prema analitičarima, njihovi algoritmi mogu bolje razumjeti kontekst, personalizirati odgovore i generirati sadržaje.

Američki OpenAI, koji stoji iza popularnog ChatGPT-ja, tvrdi da su ga Kinezi u određenim dijelovima pokrali, a DeepSeek su po hitnom postupku blokirali Talijani.

Kako će se tu priča razviti, ostaje za vidjeti, ali jasno je da svjedočimo natjecanju između dvije tehnološke velesile. Pošto dominacija u AI tehnologijama postaje i ključni faktor geopolitičkog utjecaja, ne čude ni astronomska ulaganja Amerike i Kine u ove tehnologije.

Kažimo da su američki tehnološki divovi OpenAI, Oracle i SoftBank objavili kako ulažu 500 milijardi dolara u infrastrukturu umjetne inteligencije u SAD-u. I tu smo opet na pitanju - gdje je tu Europa i zašto je zaobilazi ova priča koja ima potencijal donijeti neviđene koristi?

Horvat: EU nije na razini SAD-a i Kine

Doc. dr. sc. Marko Horvat s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu govori nam da je očito kako je umjetna inteligencija, kao što je prije bila npr. električna energija, još jedna ključna tehnologija u civilizacijskom napretku.

Pitamo ga ima li EU nešto na tragu ovoga što u tehnologiji, poglavito AI industriji, rade SAD i Kina?

"Kratak odgovor glasi – ne, EU nije na razini Sjedinjenih Država i Kine kada je riječ o tehnološkom razvoju, a posebno u području umjetne inteligencije", govori i naglašava da Europa već desetljećima gubi talentirane znanstvenike i stručnjake koji odlaze raditi u SAD i druge zemlje s jačim istraživačkim i industrijskim ekosustavima.

Ističe da su višestruki razlozi zašto EU nije uspjela razviti industrijske tehnološke gigante usporedive s američkim ili kineskim korporacijama. Govori da se one tiču fragmentiranog tržišta i strože regulacije, ali i manjeg broja privatnih investicija u visokorizične tehnološke projekte.

Carić: Moguće je unaprijediti suradnju

Informatički stručnjak Lucijan Carić nam kaže da EU za SAD-om, osim na području informacijskih tehnologija, zaostaje i u biotehnologijama, svemirskoj tehnologiji i drugim naprednim područjima.

"Prema svim dostupnim podacima u EU se u ključne napredne tehnologije ulaže značajno manje nego u SAD-u, a rezultati su često lošiji nego što je sama razlika u ulaganjima. EU se sastoji od država koje nisu samo na različitom stupnju razvoja, već imaju različite kulture, jezike, kao i različite prioritete i legislativu (bez obzira na legislativno ujednačavanje koje provodi EU i koje pokazuje napredak).

Neke od ovih činjenica možemo smatrati i zadanim, teško je da će se one promijeniti, ali moguće je unaprijediti suradnju i koordinaciju kao što je to već učinjeno na mnogim područjima", govori.

Ogroman je problem s birokracijom

Tu je problem i europske birokracije i njezinih direktiva, koja često inzistira na onome što zanima uži broj ljudi. Rijetko koja direktiva toliko je iznervirala građane poput uredbe da su čepovi neodvojivi od boce.

Tu je cilj zaštita okoliša. Sugerira da su se prije čepovi redovito bacali na ulicu, dok tek sad kad su pričvršćeni na bocu to neće biti slučaj.

U EU je nekakav faktor i Dubravka Šuica, simbol nedoraslosti

Ista ta Europska unija ima nešto što se zove - uključivi jezik. U tim internim smjernicama, između ostalog, stoji kako ne treba pretpostavljati da su svi katolici, pa se predlaže da izraz "božićno vrijeme" bude zamijenjen "sretni blagdani".

More je takvih primjera. Ovo su samo oni koji zorno prikazuju banalnost EU. A ne treba ići dalje od činjenice da je u EU faktor Dubravka Šuica, nastavnica engleskog koja engleske riječi ne zna izgovarati, a koja je u Europskoj komisiji povjerenica za demokraciju i demografiju.

Radi se o ženi koja za hrvatske prilike simbolizira sveobuhvatnu nedoraslost, političarku koja je dobro kotirala kod svih HDZ-ovih predsjednika, a koja tijekom cijele svoje karijere ništa nije napravila.

Carić: EK je puna Šuica iz drugih zemalja

Carić nam govori da se često postavlja pitanje kadroviranja.

"Puno više od same činjenice političkog kadroviranja, jer EK je bez daljnjega političko tijelo, gdje se često postavljaju loši i beznačajni kadrovi, zabrinjava to što Šuica sigurno ne bi bila članica EK da ta komisija nije puna raznih Dubravki Šuica iz drugih zemalja. Jedna nekompetentna osoba i je problem, ali puno je veći problem cijelo tijelo sastavljeno od nekompetentnih osoba.

Dakle, nije rijetkost da se u vladama, a EK je europska vlada, nalaze politički podobnici, ali je prilično zabrinjavajuće masovno političko podobništvo na visokim razinama.

Daleko od toga da su Hrvatska ili EU u tome usamljeni, dovoljno je pogledati kakvu je katastrofalnu blamažu u Senatu doživio Trumpov kandidat za ministra zdravstva Robert Kennedy Jr., mislim kako bi čak i naša Dubravka Šuica bolje prošla...", dodaje.

Horvat: Europski sustav financiranja često je spor, birokratiziran i ne voli rizike

Horvat nastavlja kako su i u EU dostupne brojne mogućnosti financiranja, kako za akademsku zajednicu tako i za industriju.

"Međutim, u praksi stvari stoje drugačije. Glavni problem nije količina ulaganja, već način na koji se ta sredstva koriste. Europski sustav financiranja često je spor, birokratiziran i ne voli rizike. Naglasak je više na administrativnu kontrolu i raspodjelu umjesto na brzinu i tržišni učinak.

Dodatni problem za opseg i brzinu inovacija su pojedine države članice koje imaju vlastite slojeve, više ili manje učinkovite, birokracije. Sve ovo je u kontrastu od SAD-a i Kine, gdje inovacije pokreću privatne investicije i dinamično tržište", rekao je Horvat.

"Prekomjerna regulacija guši inovacije"

Dodaje i da regulatorni okvir EU često postavlja stroge etičke i pravne barijere, što može usporiti eksperimentalni razvoj i primjenu novih tehnologija.

"Makar su regulacije nužne za zaštitu građana, njihove privatnosti i osiguranje etičke primjene AI-ja, prekomjerna regulacija može gušiti inovacije i otežavati tržišnu konkurentnost europskih kompanija u odnosu na američke i kineske tehnološke divove", kaže.

Ističe i da je problem nedostatak poduzetničke kulture i dostupnosti kapitala rizičnih ulaganja u usporedbi s SAD-om. 

"EU nastoji odgovoriti na globalne izazove kroz političke smjernice i legislativu i strateške inicijative poput Akta o umjetnoj inteligenciji i povećanih ulaganja u istraživanje, no pitanje je hoće li to biti dovoljno da uhvati korak s vodećim silama u tehnološkoj utrci", zaključio je.