PETINA stanovništva pati od nesanice, a depresija, koja je u porastu, uzrokuje dijabetes, visoki tlak i karcinome. Svima je slaba otpornost na stres, dok istodobno, kako epidemija odmiče, sve se više gubi i podrška prijatelja.

Čak 20 posto stanovništva bori se s problemima nesanice, što izaziva i brojne druge zdravstvene probleme, a anksioznost i depresija uzimaju maha. Tri su glavne smjernice kojima se treba voditi kada je u pitanju mentalno zdravlje - prepoznati problem što je prije moguće, zaustaviti stigmu i otuđenje po pitanju mentalnog zdravlja i zajedno se ujediniti u cilju da što više ljudi potraži pomoć, s obzirom na to da se 95 posto psihičkih poremećaja danas uspješno liječi.

Zbog pandemije stručnjaci očekuju i sve više javljanja ljudi s post-covid sindromom, koji uključuje i mentalne poremećaje. Već sada, primjerice, u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan imaju značajan broj psihotičnih poremećaja kao posljedicu post-covid sindroma. Zbog toga su organizirali grupe i timove u dnevnoj bolnici koji se bave samo pacijentima koji su preživjeli teži oblik covida, bili na respiratoru odnosno koji su proživljavali smrt ljudi koji su u bolnicama ležali pokraj njih. Za pacijente s post-covid sindromom nema liste čekanja i oni su prioritet.

Pokrenuta je nacionalna kampanja za mentalno zdravlje

Sve to je dio važnih informacija iznesenih na online panelu organiziranom u sklopu nacionalne kampanje za mentalno zdravlje Čujemte#ispodpovršine pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida Životna linija.

Na panelu su sudjelovali izv. prof. dr. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, dr. sc. prof. psih. Ljiljana Muslić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc. dr. Domagoj Vidović, psihijatar i zamjenik ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče, prof. dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru i Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Kako je istaknuo dr. Vidović, prema posljednjim istraživanjima jedan dio nesanice može se pripisati stresnim zbivanjima, poput korone ili potresa, no tu je i niz pozitivnih i negativnih situacija u životu koje se mogu dovesti u vezu s nesanicom. S druge strane, ono što se svakako mora istaknuti su i loše higijenske navike spavanja.

"Pokazalo se da oni koji pate od nesanice imaju značajno veći rizik za srčani i moždani udar, razvoj hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i povišenih masnoća u krvi, ali i karcinoma. Čitav je niz čimbenika koji pokrenu nekakvu spiralu nesanice, a onda se tu doda nemogućnost doživljavanja pozitivnih emocija ili uzbuđenje, uz loše navike poput konzumacije kave i energetskih pića prije spavanja, korištenje mobitela neposredno prije sna, konzumacije preslane ili preslatke hrane, pa i kapanja nosa prije odlaska u krevet, jer kapi za nos razbuđuju. Pridržavanje higijene spavanja u mladosti je put da imamo zdravo spavanje i u kasnijoj dobi", rekao je na panelu dr. Vidović, dodavši da za postavljanje dijagnoze nesanice osoba mora tri noći minimalno tijekom jednog do tri mjeseca provesti besano, a to znači da je smanjena i kvantiteta, ali i kvaliteta spavanja.

Stres se javlja na dnevnoj bazi

Tijekom dana osoba mora biti okupirana tegobama sa spavanjem, i osim toga moraju postojati posljedice u smislu smanjene koncentracije, iritabilnog raspoloženja i otežanog funkcioniranja u svakodnevnom životu.

Stres je nešto s čime se suočavamo na dnevnoj bazi i, kako je pojasnila prof. dr. Martina Rojnić Kuzman, stres je fiziološka adaptabilna reakcija na vanjski stresor, koju percipiramo kao napetost, tjeskobu ili depresivnost. Stres utječe na zdravlje cijelog organizma i ako se stresna reakcija s vremenom ne smanji, nego rezultira kroničnim disbalansom hormona, govori se o smanjenoj otpornosti na stres.

"Istraživanje Hrvatskog psihijatrijskog društva pokazalo je da je, kako je pandemija odmicala, podrška obitelji bila jednako prisutna, no slabila je podrška okoline i prijatelja. Istodobno, slabila je otpornost na stres, a simptomi su bivali sve jači, jer što je manje podrške, možemo očekivati više simptoma. Primjerice, ako smo imali stresnu situaciju na poslu, kada dođemo doma, i imamo obitelj i prijatelje kojima možemo pričati o tome, stres se ublažava, no ako nema podrške, taj mehanizam ne možemo koristiti i naša otpornost pada. Socijalni nagon nam je jednako važan kao i bilo koji drugi, to nam je istinska potreba, pa ako toga nema, otpornost na stres slabi. Kada shvatimo da nam je to nagon, investirat ćemo u njega, uzeti telefon, nazvati prijatelje i održavati veze, jer tako stvaramo socijalni kapital koji nam služi da budemo otporniji i povezaniji", istaknula je dr. Rojnić Kuzman, dodavši da premalo koristimo vlastite snage, a na stresne situacije možemo utjecati na način kako ih percipiramo i koju im važnost dajemo.

Niz drugih bolesti - hipertenzija, dijabetes, pretilost...

Danas psihijatrijski bolesnici boluju i od niza drugih bolesti te žive od 10 do 15 godina kraće, zbog tjelesnih komorbiditeta poput kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa, pretilosti, povišenih masnoća u krvi i karcinoma, koji se kasno prepoznaju i lošije se liječe, istaknuo je tijekom panela prof. dr. Igor Filipčić. Zbog svega je potrebno prepoznati simptome anksioznosti i depresije što ranije te krenuti s liječenjem što je moguće prije.

"Imamo četiri glavne skupine simptoma. Prva su emocionalni, koji se odražavaju na raspoloženje, osjećaj krivnje, bespomoćnosti i gubitak interesa. Potom su tu kognitivni simptomi zbog kojih ljudi zaboravljaju, konfuzni su i teško funkcioniraju. Treća skupina je niz tjelesnih simptoma, počevši od kroničnog umora, koji je jedan od glavnih simptoma depresije. To je situacija kada se već rano ujutro budite umorni i nemate snage, a uz sve ide gubitak motivacije ili zlouporaba različitih psihoaktivnih tvari. Na kraju imamo skupinu ponašajnih simptoma, poput plačljivosti, socijalnog povlačenja, zanemarivanja higijene i suicidalnih pokušaja. Kada više ne funkcionirate na pravi način, vjerojatno imate blage simptome, ali oni neće proći sami od sebe, jer anksioznost i depresija idu za vama gdje god i vi idete, a vremenom su ti simptomi sve teži i sve se teže liječe", zaključio je dr. Filipčić.