DOK BROJ stanovnika u Hrvatskoj već trideset godina pada, birača je sve više. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, 26. lipnja prošle godine Hrvatska je imala 3.859.481 birača s pravom glasa na parlamentarnim izborima održanim 5. srpnja.

S obzirom na to da prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, ispada da ova država ima svega 29.048 birača manje nego stanovnika. 

"Dancima sam to pokazivao i oni ne mogu povezati te dvije činjenice. Nama je to potpuno normalno. Od 2009. do danas nije se puno toga promijenilo", objašnjava Marko Rakar za RTL Direkt.

Onima koji bi se trebali baviti s tim je u interesu da ti birači postoje, tvrdi Rakar, te su u pravilu to najčešće birači desnih političkih stranaka HDZ-a ili Mosta ili su to glasači nacionalnih manjina.

Fantomski birači

"Imamo problem u dalmatinskom zaleđu gdje ljudi dolaze iz Bosne i Hercegovine glasati, kao što imamo problem s nacionalnim manjinama koje dolaze glasati na Baniju i istočnu Slavoniju. oni ostvaruju i neke beneficije, na primjer na zdravstveno osiguranje", kazao je Rakar.

"Policija je ta koja upisuje da ljudi stanuju na nekoj adresi. Mi ne možemo očekivati od policajca koji je upisao 400 ljudi na jednu adresu da on bude taj koji će provjeriti da te adrese nema. Sve dok oni koji upisuju na adrese i budu oni koji će provjeravati, apsolutno se ništa neće dogoditi", objašnjava Rakar.

"O ovoj temi se mora razgovarati i ona se mora riješiti. Ne možemo imati pravedno društvo ako nemamo pravedne izbore. Pravedne izbore ne možemo imati dok nemamo čiste i jasne biračke popise", ističe informatički stručnjak.