MOLEKULARNI biolog Miroslav Radman gostovao je u Dnevniku N1 televizije. O novim mjerama, zbog kojih se mnogi građani bune jer im nije jasno da su zatvorene teretane i bazeni, a rade škole i trgovački centri, Radman je rekao da ne bi mogao kompetentno reći neki svoj sud jer ga - nema.

"Općenito, što se tiče mjera, bazirane su na predviđanjima. Puno me više brine način - čini mi se da je nekad važnije kako se nešto uradi i kaže. Ljudi zaslužuju da im se objasni zašto su mjere potrebne. Vjerujem da su razumne, ali naređivanje i nagla redukcija sloboda čini mi se opasan trend. To može biti veća opasnost od samog virusa", prokomentirao je Miroslav Radman. Zabrinjava ga i trend prosvjeda protiv uvedenih mjera diljem svijeta. "Ako se bez dijaloga pristane na redukciju ljudskih sloboda, kad prođe s jednim slučajem kao što je covid, bit će puno lakše s drugim, trećim, četvrtim...", smatra molekularni biolog.

"Moglo se bolje iskomunicirati"

Radman ističe da se moglo bolje iskomunicirati i objasniti narodu zašto, da je u interesu za njih, njihovu djecu i unuke. "To je fundamentalno", naglasio je.

"Negdje nismo bili dovoljno pametni"

"Ponajprije, s obzirom na iskustvo s Kinom, gdje je počelo i gdje je kriza bila daleko najveća, izgleda da je neko ograničeno vrijeme distanciranja između ljudi, tako da je prijenos virusa minimaliziran, dobra strategija. Ljudi će biti na nekoj vrsti godišnjeg odmora. Čini mi se, da kad se nosioci virusa ne miješaju, da virus izumire ili se možda stvara imunitet krda. Kad se Kina izolirala, u svega mjesec dana problem je bio riješen. Danas Kina praktički nema problema s virusom koji je krenuo i evoluirao u Kini, a najrazvijenije zemlje što se tiče znanosti i bogatstva ne izlaze na kraj s tim. Negdje nismo bili dovoljno pametni", smatra.

"Mijenja se gdje se pojavljuje, gdje izbije covid. Oko kugle zemaljske događa se neka vrsta vatrometa. Odjednom bukne infekcija i nakon mjesec dana je praktički nema pa opet izbije negdje drugdje. To izgleda kao vatromet. I kad se sve zbroji oko kugle zemaljske, brojke iniciranih i mrtvih su dosta stabilne", pojašnjava Radman pa dodaje kako bi istraživanjem toga upoznali ovaj virus, ali to bi zahtijevalo pet-šest mjeseci intenzivnog istraživanja, a ne nužne i brze reakcije.

O velikim brojkama u Hrvatskoj

Velike brojke u Hrvatskoj su dio događaja koji su nagli porast, a onda pad u tim brojkama, objašnjava, pa dodaje kako su te varijacije "vrlo jake". A ako se zbroji sve u cijelom svijetu, "dobiva se stabilan nivo, što znači da virus dalje evoluira".

Radman pojašnjava da svaki put kad izbije novi val, radi se o mutaciji virusa. "Trebalo bi znati koja populacija virusa prouzrokuje covid bolest, a koja samo blage ili nikakve simptome, koja je razlika u populaciji virusa kod asimptomatskih nosioca virusa, za razliku od simptomatičnih. To kad bismo znali, konkretne mjere mogli bismo puno bolje uskladiti i definirati."

O cijepljenju

Na pitanje hoće li se cijepiti, odgovara: "Vidjet ću koja će biti performansa cjepiva i kako su klinički pokusi bili napravljeni. Hoće li cjepivo štiti od sljedeće mutacije ili samo mjesec dana. Bazirano je na tome da ljudi koji su preboljeli virus nisu trajno zaštićeni od infekcije. Vjerojatno zato što se virus brzo mijenja", kaže Radman za N1.