PREMA nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Splitu, Jadrolinija putniku iz Kaštel Sućurca mora platiti odštetu jer je u travnju 2019. godine teško ozlijeđen na njihovom trajektu "Zadar", koji je plovio između Splita i otoka Hvara. U pitanju je iznos od 3140 eura koliko će Jadrolinija platiti ako presudu potvrdi viši sud, piše N1.

Prema uputi posade, parkirao je svoje vozilo na platformi, a kada je izašao, pao je s visine od oko dva metra. U tužbi je naveo da platforma nije imala zaštitni konop pa je pao zadobivši ozljede od kojih, kako kaže, i danas trpi posljedice. Vještakinja je utvrdila da je zadobio manju ozljedu glave, prijelom u području lijeve lopatice i udarac u prsni koš.

Tijekom suđenja utvrđeno je da se putnik automobilom ukrcao na Jadrolinijin trajekt i parkirao na nagibnoj pramčanoj rampi kao što su mu rekli članovi posade. Nije bilo sporno ni da je pao, no predstavnici Jadrolinije tvrdili su da je do toga došlo jer putnik nije bio oprezan.

Putnikova supruga, kako je svjedočila na sudu, nije vidjela sam pad, jer je otišla s broda. No, kada se nakon muževe nesreće vratila, prošla je kroz garažu i vidjela vozila koja se ukrcavaju preko spuštene rampe na kojoj nije bilo zaštitne ograde.

Što su rekli članovi posade?

Zapovjednik trajekta "Zadar", koji je u trenutku nesreće bio na svom zapovjedničkom mjestu, nije znao ništa o padu putnika, ali je kasnije dobio izvješće što ga je sastavio prvi časnik palube. "Ukrcajna rampa spušta se u slučaju većeg broja vozila, i to za njihov provoz do gornje etaže garaže ili kao dio ukupnog garažnog prostora. Zaštitna ograda mora se postaviti na rampi u obje situacije", potvrdio je zapovjednik.

Kada mu je pokazana fotografija vozila što su se iskrcavala s njegovog trajekta, zgrozila ga je činjenica da zaštitne rampe nema.

"Cijeli svoj radni vijek imam jasan i strog stav da zaštitna rampa uvijek mora biti na ogradi. Pretpostavljam da je u spornom slučaju prvi časnik palube prilikom ukrcaja i korištenja rampe isključivo za provoz držao da će biti dovoljno da članovi posade stoje duž rampe i da je procijenio kako zbog manjeg broja vozila nije neophodno postavljanje zaštitne ograde, tako da se vozila mogu kretati sredinom rampe jednako sigurno i bez ograde", izjavio je zapovjednik.

Je li ipak bilo zaštitne rampe?

Sam prvi časnik palube potvrdio je na sudu da je nadzirao ukrcaj vozila i ulazak putnika te je uvjeravao da je na rampi bila postavljena zaštitna ograda s konopom.

"Zaštitna ograda obvezno se postavlja u situacijama kada je rampa sastavni dio parkirnog prostora zbog velikog broja vozila, a kada se rampa spušta samo radi provoza vozila do gornje etaže garaže, na rubu rampe nalaze se članovi posade koji reguliraju provoz vozila.

Sjećam se da je ovaj putnik ukrcan među zadnjima. Bio mi je okrenut leđima prije nego što je pao. Pretpostavljam da se prilikom izlaska iz vozila uhvatio za konop zaštitne ograde i pao preko nje. Konop nije i ne može biti čvrsto uporište, poput metala ili drugog čvrstog materijala", kazao je prvi časnik palube na sudu.

Što je na kraju utvrdio sud?

Sud je nakon tih iskaza zaključio da ne može utvrditi je li zaštitne ograde bilo na ukrcajnoj rampi ili nije. No, ipak je utvrđeno da je Jadrolinija odgovorna. Naime, ni posada uz rampu ni ograda koja je napravljena od labavog užeta nisu, po stavu suda, dovoljna zaštita.

"U ovom slučaju radi se o više nedostataka koji predstavljaju sigurnosni propust Jadrolinije. Naime, prije spornog događaja bila je gužva radi ukrcaja, rampa je bila spuštena radi parkiranja vozila na gornju etažu garaže, ali se zbog velikog broja vozila koristila i kao dio parkirnog prostora, tako da je ovaj putnik, kao jedan od posljednjih vozača, parkirao svoj automobil pod nagibom na dijelu rampe. 

U takvoj situaciji prihvatljiva je njegova tvrdnja da između vozila nije bilo dovoljno razmaka tako da je iz svoga mogao izaći isključivo postrance, odnosno prsima okrenut prema vratima.

Zbog odluke posade broda i načina razmještanja vozila, izlazak ovom putniku bio je bitno otežan, morao se provlačiti između vrata vozila i zaštitne ograde. Zaštitna ograda nema čvrstog uporišta, zbog čega je nestabilna, a osim toga nije dovoljno visoka. Takva ne predstavlja zaštitu, već opasnost od pada u situacijama kada je pod jednostavnim pritiskom ruke, a pogotovo čitavog tijela", navedeno je u presudi na koju Jadrolinija ima pravo uložiti žalbu.