PRIJE tri godine, 24. veljače 2022., ruske snage pod vodstvom Vladimira Putina započele su invaziju na Ukrajinu s ciljem brzog zauzimanja Kijeva. I Moskva i zapadne obavještajne službe očekivale su da će glavni grad pasti u roku od tri dana. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ostao je u Kijevu, organizirajući obranu koja je iznenadila svijet.

Opsada Mariupolja i pad Azovstala

Jedan od najtežih trenutaka u ratu bila je bitka za Mariupolj, strateški lučki grad na Azovskom moru. Opsada je započela 24. veljače 2022. i trajala gotovo tri mjeseca. Posebno se ističe čeličana Azovstal, golemi industrijski kompleks koji je postao posljednje uporište ukrajinskih branitelja.

Zbog svojih opsežnih podzemnih tunela i skloništa, Azovstal je pružao zaštitu vojnicima i civilima tijekom neprekidnih ruskih napada. Unatoč herojskom otporu, posljednji ukrajinski branitelji predali su se 20. svibnja 2022., čime je Mariupolj pao pod rusku kontrolu. Ova bitka rezultirala je ogromnim razaranjima i velikim civilnim žrtvama.

Ukrajinska protuofenziva u Harkivskoj oblasti

U rujnu 2022. ukrajinske snage pokrenule su značajnu protuofenzivu u Harkivskoj oblasti, oslobađajući velika područja pod ruskom okupacijom. Ovaj uspjeh podigao je moral ukrajinskih snaga i pokazao da Rusija nije nepobjediva.

Putinova aneksija četiri ukrajinske regije

Dana 30. rujna 2022. Vladimir Putin proglasio je aneksiju četiri ukrajinske regije: Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje. Ovaj potez naišao je na oštre osude međunarodne zajednice, koja je taj čin smatrala flagrantnim kršenjem međunarodnog prava. Unatoč ruskim tvrdnjama, ove regije ostale su poprišta intenzivnih borbi, a njihova potpuna kontrola od strane Rusije nikada nije ostvarena.

Oslobađanje Hersona

Posebno značajan bio je Herson, jedini regionalni centar koji su ruske snage uspjele zauzeti na početku invazije. Međutim, ukrajinske snage nisu odustale. Nakon višemjesečnih borbi i strateških operacija, Herson je oslobođen u studenom 2022., što je predstavljalo velik udarac za ruske vojne planove i dodatno osnažilo ukrajinski otpor.

Ukrajinski upad u Kursk

U kolovozu 2024. ukrajinske snage izvele su iznenadni upad u rusku regiju Kursk, prelazeći međunarodnu granicu i zauzimajući nekoliko naselja. Ova operacija, koja je uključivala oko 11.000 ukrajinskih vojnika, imala je za cilj preusmjeriti ruske snage s drugih bojišta i stvoriti stratešku prednost.

Rusija je odgovorila mobilizacijom dodatnih trupa, uključujući oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika, kako bi povratila izgubljeni teritorij. Do veljače 2025. ruske snage su ponovno zauzele više od 800 četvornih kilometara teritorija u Kurskoj oblasti, što predstavlja oko 64% područja koje su prethodno zauzele ukrajinske snage.

Žrtve rata

Tri godine nakon početka invazije ljudski gubici su ogromni. Prema podacima Ujedinjenih naroda, do siječnja 2025. godine potvrđeno je najmanje 12.605 ubijenih civila i 29.178 ranjenih. Međutim, stvarne brojke vjerojatno su znatno veće zbog teškoća u prikupljanju podataka u ratnim uvjetima.

Što se tiče vojnih gubitaka, procjene variraju. Prema istraživanju BBC-ja i neovisne web stranice Mediazona, do rujna 2024. godine identificirano je 70.000 poginulih ruskih vojnika. Ukrajinske procjene govore o 80.000 poginulih ukrajinskih vojnika i 400.000 ranjenih. Ove brojke odražavaju intenzitet i brutalnost sukoba.

Dolazak Trumpa i pregovori bez Ukrajine

Početkom 2025. godine dolazak Donalda Trumpa na čelo Sjedinjenih Američkih Država donio je nove izazove za ukrajinsku krizu. Trump je odmah pokrenuo diplomatsku inicijativu s ciljem okončanja sukoba.

U veljači 2025. održani su pregovori između SAD-a i Rusije u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, bez prisustva ukrajinskih predstavnika. Ovi pregovori, predvođeni američkim državnim tajnikom Markom Rubiom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, fokusirali su se na poboljšanje bilateralnih odnosa i rješavanje sukoba u Ukrajini.

Što dalje?

Pregovori SAD-a i Rusije, održani bez prisustva ukrajinskih predstavnika, izazvali su zabrinutost u Kijevu i među europskim saveznicima. Ovi događaji otvaraju nekoliko mogućih scenarija za budući razvoj situacije:

1. Dogovor između SAD-a i Rusije bez ukrajinskog sudjelovanja: Ovaj scenarij podrazumijeva postizanje sporazuma koji bi mogao uključivati ustupke teritorija ili neutralni status Ukrajine. Takav ishod mogao bi dovesti do unutarnje nestabilnosti u Ukrajini, osjećaja izdaje među građanima i potencijalnog slabljenja prozapadnih težnji zemlje. Za Europsku uniju to bi značilo suočavanje s posljedicama destabilizacije na svojim istočnim granicama i mogućim novim valom izbjeglica. Osim toga, isključenje EU iz ključnih pregovora moglo bi oslabiti njezin geopolitički utjecaj i dovesti u pitanje jedinstvo unutar Unije.
2. Uključivanje europskih snaga kao mirotvoraca: U slučaju prekida vatre, razmatra se mogućnost raspoređivanja europskih, ali ne i NATO trupa, kako bi se osigurala stabilnost i spriječila daljnja ruska agresija. Ova opcija zahtijevala bi značajnu vojnu i financijsku posvećenost EU, potencijalno do 200.000 vojnika, što bi moglo opteretiti proračune država članica i izazvati političke podjele unutar Unije. Međutim, takav potez mogao bi ojačati europsku sigurnosnu autonomiju i poslati snažnu poruku o spremnosti EU da brani svoje vrijednosti i granice.
3. Produženi sukob: Ako pregovori ne uspiju, rat bi se mogao nastaviti s promjenjivim intenzitetom. U tom slučaju, EU bi se suočila s dugotrajnim humanitarnim i ekonomskim posljedicama, uključujući kontinuirani priljev izbjeglica, poremećaje u trgovini i energetskim tokovima te potrebu za stalnom vojnom i financijskom pomoći Ukrajini. Ovakav scenarij također bi testirao jedinstvo i otpornost EU u suočavanju s produženom krizom na svojim granicama.

Budućnost EU i Ukrajine uvelike ovisi o ishodu trenutnih diplomatskih napora i sposobnosti međunarodne zajednice da postigne pravedan i održiv mir. Za Europsku uniju ključni izazovi bit će očuvanje jedinstva, jačanje zajedničke sigurnosne politike i osiguranje da se glas Ukrajine čuje u svim relevantnim pregovorima.