Screenshot: N1

NEDAVNO osnovana politička stranka "Pametno" predstavlja zdravo osvježenje na ustajaloj hrvatskoj političkoj sceni. Ona je izrasla iz građanske inicijative u Splitu i u skladu s nazivom traži pametan pristup strukturalnim reformama za koje priznaje da neće biti ni brze ni lake.

Stranka kao prioritet navodi znanost i obrazovanje, a za razliku od konkurencije, čiji programi djeluju kao da ih je kreirao "bullshit generator" ili obiluju pomno biranim brojkama, nudi program (.pdf) na kojem je radilo oko 40 stručnjaka na 18 područja.  

Među ostalim, on prepoznaje potrebu za smanjenjem rashoda, stabilnom i predvidivom poreznom politikom, zagovara reformu lokalne i područne samouprave, smanjenje broja gradova i općina, odnosno smanjenje broja lokalnih političara za tri puta i formiranje pet regija koje će zamijeniti 20 sadašnjih županija.

Je li naziv "Pametno" pametan? 

Predsjednicu stranke Marijanu Puljak večeras je u Pressingu N1 ugostio Saša Cvetojević otvorivši razgovor pitanjem je li pametno imati riječ pametno u imenu stranke? Voditelja je zanimalo djeluje li naziv stranke prepotentno ili sugerira akademsku stranku koja je iznad onog što zanima građane.

"Pametno je više poziv, nego odrednica, to je poziv svima nama da razmislimo što bi bilo pametno napraviti u ovoj situaciju i koja su to pametna rješenja koja vode prema pametnoj Hrvatskoj. Oni koji nas prate posljednjih godina, znaju da smo započeli djelovati kao građanska inicijativa u gradu Splitu gdje smo se borili za 'smart city' koncept. Inicijativa se zvala "Za pametne ljude i pametan grad". Promovirali smo međunarodni koncept 'smart citiyja' i ponudili nova gledišta. Promovirali smo dakle totalnu drugačiju politiku i sada to želimo nacionalno. Riječ pametno treba prihvatiti više kao savjet majke kad djete šalje u školu pa kaže: 'pamet u glavu'. To je naša poruka, budite pametni na izborima, tražite pametna rješenja," rekla je Puljak i dodala kako činjenica da stranka ima sedam visokoobrazovanih članova ne znači neki poseban uvjet ili  kriterije. 

"Mi imamo ljude različitih profila, neki nam vole predbacivati i prišivati da nemamo realne poglede, da smo idealisti, ali mi dokazujemo da to nije tako, mi politici želimo vratiti osnovno značenje, a to je da je ona društveno koristan rad, a ne ovo što se događa posljednjih 25 godina."

Cvetojević je potom pitao zašto su vijećnice Dragnić i Matošić Matičević nakon dvije godine zajedničkog rada samoinicijativno i bez jasnih argumenata napustile inicijativu u svibnju ove godine.  

"Ovaj put kojim smo krenuli, pokazalo se da u nekim stvarima razmišljamo drugačije i da nemamo ista gledišta kako djelovati kroz politiku. Mi smo izabrali teži put, držimo se principa i ne radimo kompromise. Ja ne bih spekulirala (oko njihova odlaska), pokazalo se i kroz gradsko vijeće da imamo različita mišljenja, ali to se događa ljudima u bilo kojoj grupi, stranki, udruzi.., krenu sa zajedničkim interesima, pa se pokažu razlike i netko ode. Ja jedino držim da kad netko napusti neku grupu, onda treba vratiti mandat," odgovorila je Puljak pa izazvala potpitanje trebaju li mandat vraćati i saborski zastupnici koji napuste pojedinu opciju, na što je gošća odgovorila potvrdno.

Reforma pravosuđa, zauzdavanje "lokalnih šerifa"

Razgovor se zatim okrenuo reformi pravosuđa, a Puljak je rekla da bi ona trebala biti kompletna, "što je svima jasno nakon posljednjih presuda".

"Više od polovica predmeta koji uđu u pravosuđe se ne riješi. Mi predlažemo konkretne reforme, uvođenje modernih tehnologija, sustava koji već postoje ali se ne koriste. Elektroničko slanje dokumenata i slično. Treba i revidirati sve što otežava postao poduzetnicima i građanima, jedna od tabu tema je mobilnost sudaca i državnih odvjetnika. Suci imaju mandat po 20 godini, postaju lokalni šerifi, mi bi ih rotirali, spriječili da formiraju mreže na jednom području."

Kako bi izgledao prvi radni dan, ili prvih 100 dana u slučaju da stranka uđe u Sabor, pitao je Cvetojević, ali se diskusija brzo usmjerila prema programu stranke. 

"Prvo bi snimili stanje, kosture u ormaru, mi politiku temeljimo na dokazima, takav je i naš program, on je na stručnim temeljima i analizama na kojima se onda grade mjere. U našem programu ima 91 znanstvena referenca, na njemu je nekoliko mjeseci radilo 40 stručnjaka, jako smo ponosni. Mi smo taj program predstavili prije 20 i više dana, i već smo postigli da se o njemu raspravlja i da ga se uspoređuje s programima drugih stranka. Mi nismo opcija koja će napisati četiri parole, mi želimo ozbiljnu i  dugoročnu, a ne populističku platformu. Mi smo itekako svjesni da neke stvari ne možete napraviti u jednom ili dva mandata, mi zato razmišljamo kako će se živjeti 2031. godine. Da do tada imamo zemlju sretnih, zadovoljnih i optimističnih ljudi. Neke od naših reformi i zahtijevaju takav, dug i težak rad."

Politička trgovina i prekid suradnje s Mostom 

Puljak je nakon toga obrazložila odluku da na izbore ne izađe u suradnji s Mostom. "Mi smo dugo razgovarali  s Mostom, privuklo nas je to što smo mislili da razmišljamo na isti način i imamo iste ciljeve. Međutim, ono na čemu smo mi inzistirali da se sve zna unaprijed i da budemo transparentni i nastupimo s ozbiljnim programom, jasnim dokumentima u kojima piše za što se zalažemo, kojim reformama težimo i da ljudi s naših lista koji uđu u sabor budu upravo ti ljudi za koje su građani glasali," je dovelo da prijepora.

"Most je pokazao volju da podrži pojedinu od potrošenih opcija, HDZ ili SDP. Oni kažu da će podržati one koji podrže njihove reforme, ali ja tim obećanjima ne vjerujem. Za nas politika nije politička trgovina. Nudili su da vodimo poduzeća, mi smo to odbijali, mi smo se uključili u politiku da dokažemo da može biti drugačije. Mi bi podržali vladu u kojoj bi bili isključivo stručnjaci koji nemaju repova i kostura u ormarima. Koji nisu sudjelovali u potrošenim opcijama  u posljednjih 25 godina. Za nas HDZ i SDP nisu opcija. 

"Koja ste vi onda opcija," upitao je Cvetojević?

"Mi o sebi volimo reći, ni lijevo ni desno nego pametno, ne volimo stavljanje u kućice. Ekonomski smo liberalni, a u zdravstvu socijalni, mi zaista inzistiramo na politici dokaza i stručnih radova," odgovorila je Puljak pa rekla da u hrvatsko društvo treba vratiti znanstvene vrijednosti i kvalitetno obrazovanje.

"Zalažemo se za meritokratski sustav u obrazovanju i znanosti, moramo se mjeriti sa svijetom, a ako želimo znanost na svjetskoj razini moramo imati i svjetske kriterije. Predlažemo da sustav napredovanja ovisi o tome jeste li boravili u inozemstvu, na neki način mi se natječemo s cijelim svijetom, naši stručnjaci moraju biti na svjetskoj razini. Ali, prije nego što uspostavimo jedan takav sustav, moramo društvu reći da znanje i društvo imaju korelaciju. Znanje danas nije na cijeni. Mi želimo 2031. imati zemlju u kojoj se cijeni znanost, iskustvo, sposobnost."

Poziv na beskompromisni izlazak na izbore

"Ja bih građane pozvala da svakako izađu na izbore, da se ne vode kalkulacijama, je li glas bačen, hoće li otići drugoj opciji. Cijelo naše djelovanje kontrira tome da se ništa ne može. Mi smo s radom započeli u kotarima, pogledajte nas danas, može se. Mi smo uporni i možda dosadni i zato pozivamo građane, ima opcija, mi smo ozbiljna opcija. Ljudi program možda neće čitati, ali mi ga imamo. Izađite na izbore, glasajte za opciju koja vam se sviđa, koja vas nije izdala, koja ne nudi brza i populistička rješenja i ne brinite kome ide vaš glas, upravo vas za to i programiraju velike stranke," rekla je u nastavku emisije Puljak. 

Uslijedilo je pitanje o Torcidi, Hajduku i bojkotu HNS-a.

"Od početka smo podržavali udrugu Naš Hajduk i sve udruge koje žele odvojiti politiku od sporta, neki od naših članova su aktivno sudjelovali u kreiranju zakonskog paketa. Odvajanje struke i politike nam treba na svim područjima. Struka radi, politika kontrolira. Ne petljajte se u to.. u javnim poduzećima birajte ljude u javnim natječajima, ne može se dogoditi da jedna stranka sruši njihove da bi dovela svoje ljude.

Za kraj emisije, Puljak je iznijela stranačka gledišta o decentralizaciji i reformi samouprave. "Zalažemo se za smanjenje lokalne samouprave. Za smanjenje broja gradova i općina s 556 na njih 150. To bi broj viših činovnika smanjilo za tri puta. S 11,300 na njih 3,000. Zalažemo se i za decentralizaciju, ali onda morate imati i nekakvu lokalnu administraciju.  

Smatramo da javnu upravu treba racionalizirati, revidirati i modernizirati, uvesti da 10 posto najboljih činovnika dobije bonuse, a 10 najlošijih destimulaciju. Ne bih rekla da to nužno vodi otkazima, ali to treba pokazati revizija. Mi se toga ne bojimo. Mi u programu govorimo o bolnim, dugotrajnim reformama kojih se drugi pribojavaju."