S POJAVOM prvih ljetnih vrućina i temperatura koje na nekim dijelovima sjeverne polutke prelaze 30 stupnjeva Celzijevih, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je nove savjete za javnost u kojima upozorava da je za vrijeme pandemije koronavirusa za naše zdravlje najbolje kloniti se dugotrajnog boravka na suncu ili velikih vrućina (slika dolje).

Neke građane je ovaj savjet zbunio - zar nisu do sada stručnjaci govorili kako visoke temperature i UV zrake ubijaju, odnosno oslabljuju covid-19? Ako je to istina, zar ovim naputcima WHO ne proturječi sam sebi?

>> Svi se nadaju da će toplo vrijeme zaustaviti koronu. Hoće li zaista biti tako?

Koronavirusi i visoke temperature

Kako bismo što jasnije protumačili ove savjete Svjetske zdravstvene organizacije, trebamo se podsjetiti što su točno svjetski stručnjaci govorili o visokim temperaturama i slabljenju koronavirusa te nakon toga staviti najnovije upute WHO-a u jasniji kontekst.

Stručnjaci, ali i WHO, do sada su samo nagađali da bi toplije vrijeme moglo usporiti širenje pandemije, no nikada nisu izjavili da će do toga sigurno doći. Dapače, uvijek su govorili kako se nadaju takvom scenariju jer su i drugi koronavirusi oslabjeli tijekom ljeta koje donosi više temperature, ali da za sada nema znanstvenih istraživanja koja bi tako nešto potvrdila.

Na stranicama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), primjerice, stoji kako za sada "nije poznato hoće li širenje covida-19 oslabiti s toplijim vremenom… Neki drugi virusi, poput obične prehlade i gripe, bolje se šire tijekom hladnijih, ali to ne znači da je nemoguće razboljeti se od njih i za vrijeme toplijih mjeseci.“

Naime, mada novi soj koronavirusa SARS-CoV-2 nalikuje koronavirusima koji uzrokuju oko 15% prehlada, a koji imaju svojstvo sezonalnosti (pojavljuju se u određenom dijelu godine), on također ima sličnosti sa smrtonosnijima SARS-om i MERS-om na koje ne utječu visoke temperature.

SARS nije nestao s dolaskom toplijeg vremena

SARS, koji se pojavio u studenome 2002., nije nestao sam od sebe krajem srpnja 2003. s dolaskom toplijeg vremena. On je suzbijen ekstremno intenzivnim javnozdravstvenim intervencijama u Kini, Tajlandu, Vijetnamu, Kanadi i drugdje. Te mjere uključivale su izolacije oboljelih, karantene za njihove kontakte, mjere društvenog distanciranja itd.

Što se MERS-a tiče, on se počeo širiti u Saudijskoj Arabiji u rujnu 2012., dakle u vrijeme kada ondje vladaju prilično visoke temperature i, za razliku od SARS-a, on nikada nije potpuno zaustavljen.

Mada toplije vrijeme za veliku većinu ljudi znači i više boravka na otvorenom, što automatski smanjuje sposobnost širenja koronavirusa (koji se puno lakše širi u zatvorenom, što je i logično), najnoviji porast broja slučajeva u nekim zemljama koje su ublažile ili ukinule restriktivne mjere pokazuje da žarišta neće sama od sebe nestati s dolaskom toplijeg vremena.

Što točno savjetuje WHO?

Još uvijek ostaje otvoreno pitanje - zašto onda WHO savjetuje da izbjegavamo boravak na suncu za vrijeme pandemije? Kako bismo na to odgovorili, trebamo staviti infografike Svjetske zdravstvene organizacije u kontekst.

Primjerice, u infografici prikazanoj na početku ovog teksta stoji: "Izbjegavajte izlaganje suncu ili temperaturama višim od 25°C jer nema dokaza da to sprječava ili liječi covid-19, a povećava rizik za zdravlje (opekline i bolesti uzrokovane vrućinom). Možete se razboljeti od covida-19 bez obzira na to koliko je sunčano ili vruće vrijeme, stoga zaštitite sebe i druge redovitim pranjem ruku, kašljanjem u presavijeni lakat ili maramicu i izbjegavanjem dodirivanja lica.“

Time WHO nije htio reći da UV zrake ne djeluju na virus ili da se on jednako lako širi u otvorenim i zatvorenim prostorima, već da je primarni način širenja pandemije kapljičnim putem te da nema dokaza da se sunčanjem možemo zaštititi (ili izliječiti) od zaraze covidom-19. S druge strane, dugotrajno izlaganje suncu zaista može uzrokovati mnoge zdravstvene probleme i izazvati, na primjer, sunčanicu i kod zdravih osoba.

U jeku pandemije izlaganje suncu može imati još teže posljedice za oboljele

U jeku pandemije izlaganje suncu može imati još teže posljedice, pogotovo za one koji su oboljeli, a imaju blage simptome. Može se također dogoditi da zaražena osoba zamijeni simptome sunčanice za one od covida-19, što može biti opasno.

"Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše (vrtoglavica, slabost, tjeskoba, izrazita žeđ ili jaka glavobolja), potražite pomoć. Što prije otiđite na hladnije mjesto i izmjerite temperaturu. Pazite da hipertermiju ne zamijenite s vrućicom. Ako postoji sumnja, odmarajte se u hladnom okruženju najmanje 30 minuta i pijte vodu da nadoknadite tekućinu, izbjegavajući pritom alkohol i napitke s previše šećera i kofeina. Ako tjelesna temperatura ostane visoka, vjerojatno se radi o vrućici i trebali biste se savjetovati s liječnikom.

Ako tjelesna temperatura padne i osoba se osjeća bolje nakon odmora u rashlađenoj prostoriji, to je vjerojatno povezano s toplinskim stresom. Ako imate bolne grčeve u mišićima, odmah se smirite i legnite u rashlađenu prostoriju te pijte tekućinu koja sadrži elektrolite. Potražite pomoć ako grčevi traju duže od jednog sata. Posavjetujte se s liječnikom ako osjetite neobične simptome, ako simptomi traju duže ili ako sumnjate na vrućicu. Odmah pozovite liječnika / Hitnu pomoć ako netko ima vruću, suhu kožu i delirij te ako ima grčeve ili je bez svijesti“, stoji u objašnjenju infografike.

Sličan savjet o mogućnosti zaraze koronavirusom tijekom toplijeg vremena, odnosno o tome da se virus primarno širi kapljičnim putem, WHO daje i na drugoj infografici (slika dolje).

Koronavirus i UV zrake

Neka istraživanja pokazuju da su virusi osjetljivi na UV zračenje jer ono ima razoran učinak na DNK i RNK. Naime, UV svjetlo toliko učinkovito ubija bakterije i viruse da se često koristi u bolnicama za sterilizaciju opreme. Boravak na otvorenom, osobito na ljetnom suncu, vjerojatno ima sličan učinak. No to ne znači da bismo se trebali kvarcati ili sunčati kako bismo se zaštitili od covida-19 jer UV svjetlo uzrokuje iritacije kože i rak, a u ovom slučaju ne pomaže. Naime, kako bi se ubili virusi, za sterilizaciju se koristi koncentriran snop UV zraka koji bi vrlo brzo značajno naškodio našem organizmu.

>> Hoće li koronavirus nestati s rastom temperatura i mogu li ga ubiti UV zrake?

U Kini se, primjerice, većina autobusa svake večeri osvjetljuje plavim svjetlom, dok roboti koji emitiraju UVC zrake čiste podove u bolnicama. I banke koriste UV zračenje kako bi dezinficirale novac.

U isto vrijeme oprema koja koristi UV zračenja doživljava masovnu prodaju te kompanija UV Light Technology već polako ostaje bez opreme.

“UV svjetlo je stvarno opasno. Ne biste se trebali tome izlagati. Potrebno je nekoliko sati da dobijete opekotine od UVB-a, ali od UVC-a one nastupaju za nekoliko sekundi. Ako su vam oči izložene, znate onaj čudan osjećaj kad gledate u sunce. E pa ovo je tako, samo deset puta jače, i to nakon nekoliko sekundi”, rekao je Dan Arnold iz kompanije UV Light Technology, tvrtke koja diljem Velike Britanije oprema bolnice, ljekarne i tvornice hrane opremom za dezinfekciju.