Prvih sto dana: Josipović nije loš, ali Mesić je bio bolji
Tekst: J.D.
Foto: Danijel Soldo, Goran Mehkek, Dragan Matić (Cropix)
POLITIČKI analitičari u razgovoru za Index nisu našli velike zamjerke za prvih 100 dana mandata predsjednika Josipovića, ali svi su istaknuli ozbiljne greške na kojima bi predsjednik trebao poraditi. Glavne zamjerke usmjerene su prema savjetničkom timu i vanjskoj politici.
Gjenero: Nije loše, ali ima grešaka
Politički analitičar Davor Gjenero nema velike zamjerke na prvih 100 iako je istaknuo "krivo tempiran" susret sa srpskim predsjednikom Tadićem.
"Mislim da je jučerašnja epizoda prilično dobra. Tu se pokazuje da netko tko nije dosad bio uključen u politički život i nema osobnih, uvjetno rečeno, prepreka, može napraviti dobar potez, jer s time što je bio u Banjoj Luci nije ni na koji način priznao Republiku Srpsku ili ojačao nekakve centrifugalne sile tamo, a s druge strane je pridonio boljoj poziciji za sve tri nacionalne zajednice u BiH", pohvalio je Gjenero jučerašnji vanjskopolitički izlet predsjednika.
"Za razliku od toga mislim da mu je vrlo loše tempiran potez bio prvi sastanak s Tadićem, jer je u trenutku kad je Tadić bio u međunarodnoj izolaciji zbog odbijanja konferencije na Brdu kod Kranja srpskog predsjednika izvukao iz izolacije i smanjio vjerodostojnost hrvatskog zalaganja za odnose u matičnoj regiji. Također je dao vjetar u leđa Tadiću koji sebe vidi regionalnim liderom i pristao na svojevrsne asimetrične odnose između Zagreba i Beograda u odnosu na druge igrače u regiji. Mislim da je to teška greška, ali da je Josipović postaje svjestan i popravlja. Ako popravi, a istovremeno relaksira odnose prema Beogradu i Sarajevu, onda će biti u plusu. Za sada je zapravo na nuli, nije ništa nepopravljivo pokvario, ali je netaktičnostima bitno umanjio doprinos onoga što je napravio", smatra Gjenero.
Mesić puno bolji
"Na unutarnjem planu su njegove ovlasti vrlo skromne, meni se čini da previše riskira poistovjećivanjem s SDP-om i da mu to nije dobro. Također mi se čini da je teška greška način na koji je ušao u ured, vidi se da nije ekipirao tim suradnika, da nema neke konzistentne političke logike niti u odabiru suradnika te da ima uspone i padove u istupima, ovisno o tome s kime se konzultira, ali to će se vjerojatno s vremenom konsolidirati", rekao je Gjenero, a istaknuo i dvije stvari koje bi po Josipovića mogle biti jako neugodne na unutarnjem planu.
Jedna je Josipovićevo uplitanje i slanje poruka odvjetničkoj komori, koje je više neprimjereno za profesora prava, a manje za predsjednika, a druga je njegova ideja da bi se trebalo zadržati postojeće stanje i ne ići na uređivanje pozicije predsjednika Republike. "Ne bi si smio dopustiti zagovarati održavanje nekih privilegija i stečenih prava koja baš nisu u skladu s najboljim demokratskim tradicijama, a jedina ozbiljna primjedba Mesiću u devet godina mandata je to što u to vrijeme nije donesen zakon o djelatnostima ureda predsjednika", istaknuo je Gjenero.
Ako mora birati između dva predsjednika, Gjenero svakako bira Mesića, koji je "čovjek s vrlo snažnim političkim instinktom, kojemu se pogreška, kao ova kojom se Josipović doveo u poziciju podređenoga prema Tadiću, ne bi mogla dogoditi".
Grdešić: Josipovićev mandat je za građane, ne za one koji traže dlaku u jajetu
Politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti prof. dr. sc. Ivan Grdešić predsjedniku Josipoviću za prvih 100 dana daje ocjenu "plus četiri".
"Mislim da su dobri potezi prvenstveno vezani uz njegovu vanjsku politiku, inicijative u našem susjedstvu. Što se tiče unutrašnje politike, mislim da je uspio u najvećoj mjeri ostvariti ono što je obećavao u kampanji, promovirati pravednost i pravdu i biti na strani onih nad kojima se čini nepravda. To ne znači da je on lider oporbe, on je lider onih koji su nezadovoljni i kritički raspoloženi prema tome kako danas živimo i kakva nam je budućnost, preuzeo je liderstvo nad onima koji su za njega glasali", rekao je za Index profesor Grdešić.
"Mislim da je u prvim danima organiziranja rada predsjednikovog ureda i stvaranja tima i prvih poteza bilo nesnalaženja, ponegdje i brzopletosti, ali isto tako smatram da danas o tome nema smisla govoriti, sve se to raščistilo i ono što će obilježavati mandat predsjednika Josipovića su građani, a ne oni koji traže dlaku u jajetu", komentirao je profesor Grdešić i napomenuo da je jako teško uspoređivati prvih 100 dana Josipovićevog s prvih 100 dana Mesićevog mandata.
Milardović: Gdje je Nova pravednost?
Prof. dr. sc. Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja, smatra da Josipović ima neke minuse koje može pretvoriti u prednosti, ali je upozorio i na brojne zamjerke koje se mogu pripisati predsjedniku.
"Kao dobre poteze mogu istaknuti koncept suočavanja s prošlošću, koji je u funkciji stabilizacije života na ovim prostorima na tragu ideje mira i pomirenja, bez čega se institucije niti planovi za budućnost ne mogu razvijati. Također podupirem tip pristojne i civilizirane političke komunikacije i kulture, tip upornosti i sistematičnosti, koji prirodno ide uz sveučilišnog profesora", rekao je profesor Milardović.
"Ono što ne mogu prihvatiti je neispunjeno obećanje oko programa Nove pravednosti, na to treba podsjećati, jer predsjednik je dobio naš, pa imamo pravo skretati pozornost na obećani posao na konto koga je dobio izbore. Na tom tragu nismo ništa novo čuli, možda je zauzet prvim poslom pa ne stigne sve. Ne podupirem svađe unutar izvršne vlasti i politička prepucavanja dok hrvatski Titanic tone, mislim da kapetani nemaju pravo nadmudrivati se nego je bitno da, unatoč svojim razlikama, kao predstavnici izvršne vlasti sjednu za stol i izbave nas iz krize. To je jedini smisao i cilj njihovog postojanja, bez kojega oni nemaju smisla kao političke figure", rekao je profesor Milardović, koji upozorava predsjednika Josipovića da bi trebao paziti da se ne svrstava uz jednu političku opciju.
Josipović nije Obama, a Hrvatska nije Amerika
Zamjera mu i preveliki savjetnički tim, jer "niti je Josipović Obama, niti je Hrvatska Amerika, a nije pretjerano zadovoljan ni na svjetonazorskom sastavu savjetničkog tima, u kojemu ima svega, "od bivših ustaša do bivših oficira JNA i ljudi lijevoradikalne orijentacije. Ima i centrističkih pa kao da je birao po uzorku društva, ali glavna zamjerka je na broj i svrhu tolikih savjetnika, jer predsjednik je dovoljno pametan i ne treba mu toliko glasova".
Što se tiče Josipovićeve vanjske politike, profesor Milardović nema primjedbi na ono što je predsjednik radio, nego na ono što ne radi. "Očito da su mu prioriteti problemi na tzv. zapadnom Balkanu i orijentacija prema njemu i EU, da se fokusirao na regiju i makroregiju, ali se pri tome ponaša kao da ostatak svijeta ne postoji. Mislim da bi se vanjska politika trebala usredotočiti na druge dijelove svijeta, jer EU nije jedina makroregija u kojoj imamo interese. Vanjska bi politika trebala biti policentrična, ne unisona, i iako je usredotočenost na Bruxelles dobra, zašto se ne bi okrenulo Moskvi, Washingtonu, Tokiju, Indiji... Svijet je jako velik i ne može ga se koncipirati unisono, a ovakva vanjska politika je jako jednodimenzionalna i autistična u odnosu na ostatak svijeta", zaključio je profesor Milardović.
