ZNANSTVENICI su prvi put u povijesti uspjeli klonirati miševe iz osušenih i zamrznutih stanica kože. Ovaj postupak bi mogao biti korak naprijed pri oživljavanju populacija ugroženih vrsta.

To znači da bi mogli pohraniti stanice kože raznih životinja kao neku vrstu osiguranja u slučaju da im počne prijetiti izumiranje. Naime, mnoge ugrožene vrste se pare sa srodstvom što povećava rizik od urođenih mana. Dodatno, zbog gubitka genetske raznolikosti životinje mogu postati ranjivije na mnoge druge prijetnje, poput bolesti.

Do sada su znanstvenici zamrznute stanice za kloniranje držali u tekućem dušiku što je skupo i riskantno. U slučaju da dođe do nestanka struje ili se tekući dušik ne dolijeva redovito, stanice se počnu otapati i postaju neupotrebljive. Za stvaranje klonova može se koristiti i liofilizirana (osušena i zamrznuta) sperma, ali se ona ne može dobiti od svih životinja.

"To se može koristiti za stvaranje ženki kod ugroženih vrsta gdje su ostali samo mužjaci"

"Ako možemo sačuvati potrebne stanice bez tekućeg dušika korištenjem tehnologije sušenja zamrzavanjem, to omogućuje jeftino i sigurno skladištenje genetskih resursa iz cijelog svijeta", rekao je biolog Teruhiko Wakayama sa Sveučilišta Yamanashi u Japanu, a prenosi The Guardian.

"Zemlje u razvoju moći će pohraniti vrijedne genetske resurse u svojim zemljama. Također, ova se tehnologija može koristiti za stvaranje ženki kod onih ugroženih vrsta gdje su ostali samo mužjaci", dodao je.

Znanstvenici su u novom istraživanju zamrznuli osušene stanice kože s repova miševa i pohranili ih do devet mjeseci prije nego što su od njih pokušali stvoriti klonove. Proces sušenja zamrzavanjem ubio je stanice, ali su stručnjaci otkrili da još uvijek mogu stvoriti klonirane embrije umetanjem mrtvih stanica u mišja jajašca kojima su uklonjene jezgre.

Mišji embriji u ranoj fazi, poznatoj kao blastocista, korišteni su za stvaranje zaliha matičnih stanica koje su podvrgnute drugom krugu kloniranja. Matične stanice umetnute su u mišja jajašca bez jezgri, što je dovelo do embrija koje su surogat-miševi iznijeli do kraja termina.

Nakon prvog kloniranog miša, nazvanog Dorami, slijedila su još 74. Kako bi znanstvenici provjerili jesu li klonovi plodni, pomiješali su devet kloniranih ženki i tri mužjaka s normalnim miševima. Sve su ženke imale legla.

Ima jedna mana – proces je podosta neučinkovit

No unatoč ovako velikom postignuću, proces je podosta neučinkovit. Naime, sušenje smrzavanjem znatno je oštetilo DNA u stanicama kože, a stopa uspjeha stvaranja zdravih ženskih i muških mladunaca iznosila je samo 0.2 do 5.4%. U nekim se stanicama izgubio Y kromosom, zbog čega su iz stanica mužjaka stvorene ženke.

"Ako bi se isti tretman mogao provesti kod ugroženih vrsta gdje su preživjeli samo mužjaci, bilo bi moguće stvoriti ženke i prirodno očuvati vrstu", navode znanstvenici.

Genetičarka Alena Pance sa Sveučilišta Hertfordshire rekla je da je mogućnost pohranjivanja genetskog materijala izuzetno važna za očuvanje vrsta i njihove genetske raznolikosti. No dodala je da je još važnije, ako želimo dugoročno rješenje, postići to da se zamrznute osušene stanice mogu pohraniti na neodređeno vrijeme.

Istraživanje naziva Healthy cloned offspring derived from freeze-dried somatic cells objavljeno je u Nature Communications.